ERF
search
accessibility

O djelatniku

izv. prof. dr. sc. Gordana Hržica

Zvanje: izvanredni profesor
Funkcija:Pročelnica odsjeka, Koordinatorica za e-učenje
Lokacija: 39
Telefon:+385 1 245-7443
Interni telefon:7443
E-mail: E-mail
Organizacijska jedinica: Odsjek za logopediju
Godina diplomiranja:1998.
Godina doktoriranja:2012.

Nastava

prijediplomski

diplomski

doktorski

Konzultacije

Konzultacije:

Profesionalni interesi i članstva

  1. Usvajanje hrvatskog jezika
    Bila sam uključena u transkripciju i morfološko kodiranje Hrvatskog korpusa dječjeg jezika Kovačević, 2002., dio Svjetske baze dječjeg jezika CHILDES). Taj je korpus polazna točka za prve opise usvajanja hrvatskog jezika. Trenutačno koordiniram prikupljanje i transkripciju još jednog djeteta kako bi se povećala korpusna baza. Jedna sam od autorica Čestotnog rječnika hrvatskog dječjeg jezika (Hržica, Kuvač Kraljević, Štefanec, u tisku), projekta kojem je nastavak Morfološka baza hrvatskog dječjeg jezika (u pripremi). U svom doktorskom radu rabila sam Hrvatski korpus dječjeg jezika kako bih opisala usvajanje glagola u hrvatskome. Na ovu je temu objavljeno sedam znanstvenih radova, od toga dva u međunarodnim publikacijama.
  2. Jezično usvajanje u međujezičnom kontekstu
    Literatura o jezičnom usvajanju u velikoj je mjeri napisana o usvajanju engleskog jezika. Zbog toga se često zaključci o usvajanju engleskog generaliziraju i na ostale jezike. Međujezični pristup u obzir uzima tipološke osobine jezika kako bi se predvidio tijek jezičnog usvajanja te je zbog toga znatno precizniji i omogućuje uvid u proces usvajanja svakog jezika. Pridonijela sam ovakvim istraživanjima u radovima u kojima su jedinstven metodološki pristup te teorijska pozadina primijenjeni na istraživanje više jezika grupiranih prema njihovim tipološkim osobinama. Objavljeno je devet radova, od čega dva u časopisu First Language, jednom od dva vodeća časopisa u području jezičnog usvajanja (čimbenik utjecaja: 1,196), jedan u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America čiji je čimbenik utjecaja 9.661, jedan u knjizi izdavača Mouton de Gruytera (peto mjesto na listi WASS-SENSE) te jedan u zborniku indeksiranom u bazi Current Content.
  3. Jezična obrada jednojezičnih i dvojezičnih govornika urednog i otežanog jezičnog razvoja
    Radila sam na razvoju paradigmi za objektivnu procjenu jezika na bihevioralnoj razini (primjerice, zadatak ponavljanja rečenica, zadatak glagolske morfologije) te na neurokognitivnoj razini (primjerice, zadatak čitanja s kontrolom sintaktičke složenosti, zadatak pseudoriječi). Neka od tih istraživanja provedena su na djeci s razvojnim jezičnim poremećajem ili disleksijom pri čemu su se rabile bihevioralne metode, metoda evociranih potencijala ili uređaj za praćenje pokreta očiju. Bila sam uključena u oblikovanje jezičnih zadataka za istraživanja dvojezičnih govornika. Objavljeno je osam radova.
  4. Jezik odraslih govornika
    Skupina istraživača s Odsjeka za logopediju trenutačno radi na razvoju istraživačkih materijala i resursa za proučavanje jezika odraslih govornika hrvatskog. Pomoću uzorkovanja govornog jezika odraslih u usko definiranim socijalnim situacijama oblikovan je HrAL: Hrvatski korpus govornog jezika odraslih (Croatian Adult Spoken Language Corpus – Kuvač Kraljević i Hržica, objavljeno u najvećoj svjetskoj bazi govornog jezika TalkBank). Situacijskim uzrokovanjem govornika s afazijom dobiven je Hrvatski diskursni korpus govornika s afazijom (CroDA: a Croatian Discourse Corpus of Speakers with Aphasia – Kuvač Kraljević, Hržica i Lice, objavljeno u AphasiaBank, dijelu baze TalkBank). Razvoj ovih korpusa odvijao se unutar projekta Jezična obrada odraslih govornika (Adult Language Processing HRZZ-2421) koji je financirala Hrvatska zaklada za znanost. Unutar projekta Računalni asistent za podršku pri unosu teksta osobama s jezičnim poremećajima (RC2.2.08-0050, Europski fond za regionalni razvoj, Europska komisija) razvijen je Hrvatski korpus neprofesionalnog pisanog jezika (Kuvač Kraljević, Hržica i Kologranić Belić), a na temelju njega i računalna aplikacije u kojoj se jezične tehnologije rabe za olakšavanje pisanja osoba s jezičnim poremećajima. Objavljena su tri rada, a jedan je u pripremi.

Izabrani projekti

Višak ili manjak: preobilje i nepotpunost morfoloških paradigma
Trajanje projekta: 09/2020 – 09/2023

Višerazinski pristup govornom diskursu u jezičnom razvoju
Trajanje projekta: 2018 – 2023

Jezični unos i socioekonomski čimbenici u istovremenom usvajanju dvaju jezika
Trajanje projekta: 01/2018 – 12/2019

Hobiji i osobni interesi

Izrada dijagnostičkih testova:

  • Kovačević, M., Padovan, N., Hržica, G., Kuvač Kraljević, J., Mustapić, M., Dobravac, G., Palmović, M. (2009). Peabody slikovni test rječnika (PPVT-III-HR). Jastrebarsko: Naklada Slap. (jezični test)
  • Kuvač Kraljević, J., Hržica, G., Kologranić, L., Kovačević, M. (studeni 2013). Test razumijevanja gramatike (TROG-2-HR). Jastrebarsko: Naklada Slap. (jezični test)
  • 2014.-2015. sudjeluje u standardizaciji dviju jezičnih testova u sklopu projekta Prerequisites for academic equality: early recognition of language disorders

Izrada dijagnostičkih materijala:

  • Hržica, G., Kuvač Kraljević, J. (2012). Croatian Mulitlingual Assessment Instrument for Narratives. U: Gagarina, N., Klop, D., Kunnari, S., Tantele, K., Välimaa, T., Balčiūnienė, I., Bohnacker, U. MAIN: Multilingual Assessment Instrument for Narratives. Berlin: ZASPiL 56.

Širenje spoznaja o ranom jezičnom razvoju:

  • Hržica G. (2014). Komunikacijska platforma za odgajatelje (u sklopu edukacija odgajatelja na projektu Prerequisites for academic equality: early recognition of language disorders). Mrežna stranica: http://ipajezicnepoteskoce.wordpress.com/

Popularizacija znanosti:

  • suorganizatorica radionice Jezična strana mozga (Tjedan mozga 2013.)
  • suorganizatorica radionice Mala snimaonica mozga (Noć istraživača 2013.)

Objavljeni radovi u Hrvatskoj znanstvenoj bibliografiji