1. komponenta

Vrsta nastave	Ukupno
Predavanja	15
Seminar	15

* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)

Cilj je ovog kolegija uputiti studente u narativnu analizu kao dio procjene govorno-jezičnih sposobnosti.

U ovom kolegiju cilj je steći temeljne teorijske spoznaje o procjeni pripovijedanja. S obzirom na to da je pripovijedanje složena jezična djelatnost, to uključuje znanje o različitim razinama/vještinama kojima dijete treba ovladati kako bi uspješno ispričalo priču. Sve se te vještine mogu na određeni način vrednovati te se tako stiče cjelovita slika uspješnosti pripovijedanja. Priče će se promatrati na razini diskursa, točnije načina ostvarivanja kohezije i koherencije, na razini izgradnje gramatike priče te na razini jezičnih karakteristika priče. Studenti će upoznati niz procedura i mjera pomoću kojih mogu procijeniti sve ove razine. Upoznat će se s postojećim materijalima za procjenu pripovijedanja (formalnim i neformalnim) i recentnom literaturom o pripovjednim sposobnostima. Seminarski će se rad sastojati od primjene recentnih istraživačkih spoznaja u samostalnoj analizi priča jednojezičnih i dvojezičnih govornika različite dobi, urednog jezičnog razvoja ili s jezičnim poremećajima.

1. Integrirati kliničke informacije radi planiranja i provedbe logopedske procjene.
2. Critically evaluate interdisciplinary professional and scientific content for the purpose of applying modern knowledge in the field of speech-language pathology.
3. Vrednovati ishode logopedske intervencije.
4. Predlagati rješenja iz područja komunikacije, slušanja, jezika, govora i glasa te čitanja, pisanja, hranjenja i gutanja osobama unutar i izvan profesionalnog okruženja zastupajući stručno mišljenje.
5. Planirati daljnji osobni stručni i znanstveni razvoj.
6. Kritički prosuditi interdisciplinarne stručne i znanstvene sadržaje u svrhu primjene suvremenih spoznaja u području logopedije.
7. Integrate clinical information to plan and implement speech-language pathology assessment.
8. Evaluate the outcomes of speech-language pathology intervention.
9. Propose solutions in the field of communication, listening, language, speech and voice as well as reading, writing, eating and swallowing to people inside and outside the professional environment representing professional opinion.
10. Plan further personal professional and scientific development.

1. , Arapović, D. /1997/ : Naracija i diskurs u :Jezične teškoće u hrvatskom jeziku i učenje, Monografija, ur. M. Ljubešić, Zagreb, Školske novin Arapović, D., Anđel, M., (2003). Morfološke pogreške u diskursu djece s PJT. Revija za rehabilitacijska istraživanja 1/39.Zagreb, 11-16.
   Arapović, D., Kuvač, J., (2003). Sintaksa u djece s posebnim jezičnim teškoćama i djece uredna jezično-govornog razvoja.Psiholingvistika i kognitivna znanost u hrvatskoj primjenjenoj lingvisticiHDPL, Zbornik radova sa Savjetovanja,Opatija,9-17
   Grobler,M., Arapović, D./2006/ Naracija u djece s posebnim jezičnim teškoćama,Revija za rehabilitacijska istraživanja 1/4217-27, Zagreb.
   Bogetić, P.,Arapović, D.,Kuvač-Kraljević.J.,(2008)Struktura priče djece s posebnim jezičnim teškoćama, Zagreb,Govor,1,75-93., , , .
2. , Applebee, A.N. /1978/. The childs concept of story. Chicago: University of Chicago Press.
   Halliday ,M.A.K. & R. Hasan /1976/ Cohesion in English. London:Longman
   Labov, W. & J. Waletzky /1967/ : Narrative analysis:Oral versions of personal experiences. In Essays on the verbal and visual arts, edited by J. Helm, Seattle:University of Washington Press.
   Vygotsky, L.S. /1962/ : Thought and language. Cambridge, MA:M.I.T. Press
   Prebeg-Vilke,M.(1991) :Vaše dijete i jezik.Školska knjiga , Zagreb.
   
   Kvalifikacijski radovi
   
   1. Anđel, M., Arapović, D. (2002). Govore li djeca s PJT pidžin jezikom? Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja 2/38. Zagreb, 185-190.
   2.. Arapović, D., Anđel, M. (2003). Morfološke pogreške u diskursu djece s PJT.Hrvatska ravija za rehabilitacijska istraživanja 1/39. Zagreb, 11-16.
   3. Grobler, M., Arapović, D. (2006). Naracija u djece s posebnim jezičnim teškoćama, Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, Zagreb, 17-31.
   4. Bogetić, P., Arapović, D., Kuvač Kraljević, J. (2008). Struktura priče djece s posebnim jezičnim teškoćama, Govor 1., Zagreb, 75-92.
   5. Grobler, M., Arapović, D., Lenček, M. (2008). Konektori u funkciji dobi: posebne jezične teškoće u slovenskom, Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, 1, Zagreb, 49-65.
   6.Arapović, D., Anđel, M. (2003). Neologismen und morfologische Fehler im Diskurs von Kindern mit spezifischer Sprachentwicklungsstorung. Zybatow, L.(ed.): Europa der Sprachen: Sprachkompetenz- Mehrsprachigkeit-Translation. Akten des 35. Linguistischen Kolloquiums in Innsbruck (2000). Teil II : Sprache und Kognition, Frankfurt/Mein u.a.: Peter Lang 2003., 445-455.
   7.. Arapović, D. (1997.). Naracija i diskurs. U: Ljubešić, M. (ur.) Jezične teškoće djece školske dobi. Zagreb: Školske novine, 216-233.
   8. Arapović, D., Grobler, M. (2006). Vpliv starosti osnovnoškolskih otrok s specifično jezikovno motnjo na pripovedovanje, Defektologica Slovenica, 14, Ljubljana, 31-49.
   9. Grobler, M., Arapović, D. (2007). Microlinguistic analysis of narrative produced by 10-years old childern with specific language impairment. Journal of Special Education and Rehabilitation, 1-2. Macedonia, Skopje, 15-24.
   10. Arapović V., Pranjić, V. (2008). The sintacticalabyility of a young girl with Williams syndrome. Journal of Special Education and Rehabilitation, 1-2, Macedonia, Skopje, 29-40.
   11. Arapović, D., Kuvač, J. (2003). Sintaksa u djece s posebnim jezičnim teškoćama i djece uredna jezično-govornog razvoja. Psiholingvistika kognitivna znanost u hrvatskoj primjenjenoj lingvistici HDPL, Zbornik radova sa Savjetovanja, Opatija, 9-17., , , .

Logopedija, 3. semestar - Redovni studij - Logopedija