ERF
search
accessibility

Laboratorij za jednostavan jezik

Godina osnivanja:
Laboratorij za jednostavan jezik osnovan je 2025. godine.

Sjedište:
Sjedište je Laboratorija na Znanstveno – učilišnom Kampusu Borongaj, odnosno Edukacijsko – rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (Borongajska 83f, 10 000 Zagreb).

Članovi

Osnivačica i voditeljica Laboratorija
prof. dr. sc. Mirjana Lenček, redovita profesorica u trajnom zvanju

Zamjenica voditeljice Laboratorija
prof. dr. sc. Jelena Kuvač Kraljević, redovita profesorica

Tajnica Laboratorija
asistentica Marija Jozipović, mag. logoped

Motivacija, misija i vizija Laboratorija

Jednostavan jezik sredstvo je osiguravanja pristupačnosti i oblik inkluzivnog pristupa za osobe koje imaju teškoća u razumijevanju standardnog jezika te se odnosi ne samo na pisane nego i na govorene oblike komunikacije. Jednostavan jezik oslanja se na jezičnu i grafičku prilagodbu teksta, što ga čini čitljivijim i razumljivijim za osobe s različitim vrstama teškoća. U Hrvatskoj su ovakve prilagodbe ponajviše usmjerene na osobe s disleksijom i teškoćama čitanja. Međutim, prema odrednicama Međunarodnog saveza knjižničarskih društava i ustanova (engl. International Federation of Library Associations and Institutions, IFLA), korisnici jednostavnog jezika su i osobe s afazijom, gluhe i gluhoslijepe osobe, osobe s intelektualnim i kognitivnim teškoćama, osobe s demencijom, osobe s neuropsihijatrijskim poremećajima te osobe s drugim teškoćama u čitanju, primjerice one koje čitaju na jeziku koji im nije materinski ili imaju slabije čitalačke vještine.

Iako je pojam jednostavan jezik (engl. Easy Language) relativno nov (ranije poznat pod nazivom građa lagana za čitanje; engl. easy to read ili easily readable), koncept koji stoji iza njega razvija se u svijetu još od početka 21. stoljeća, a u Hrvatskoj više od petnaest godina kroz znanstveno-istraživačka i stručna nastojanja, primarno upravo članica novoosnovanog laboratorija. Sve veći naglasak na ljudskim pravima, inkluziji i važnosti jezika u tom kontekstu doveo je do potrebe da se znanstveno-istraživačka djelatnost članica laboratorija usustavi i proširi unutar njegova djelovanja. Na taj se način otvara prostor za interdisciplinarna istraživanja, projektno djelovanje te domaće i međunarodne suradnje. Laboratorij za jednostavan jezik zamišljen je i kao jedinstveno mjesto i središnja jedinica u kojoj će se pratiti dosljednost primjene pravila jednostavnog jezika u smislu cjelovitog koncepta za različite materijale kao i ispunjenosti i usklađenost materijala sa zahtjevima jednostavnog jezika. 

U kontekstu inkluzivnog pristupa, mogućnosti jednostavnog jezika prepoznate su u zemljama Europe, primjerice u Njemačkoj, gdje je direktiva o obveznoj uporabi jednostavnog jezika uključena u brojne zakone, propise i službenu komunikaciju. Iako postoji razumijevanje da je etička i moralna obaveza osigurati osobama s teškoćama pristupačne materijale i sadržaje na jednostavnom jeziku, u Hrvatskoj nema zakonske regulative koja bi jasno propisivala njegovu uporabu. No, Hrvatska je potpisnica Konvencije o pravima osoba s invaliditetom (2006) i niza drugih konvencija koje snažno potiču širenje jednostavnog jezika kao promicatelja pristupačnosti pisanim i govorenim informacijama. U novije vrijeme jača i znanstvena i istraživačka djelatnost vezana uz jednostavan jezik, uključujući radove koji se bave jednostavnim hrvatskim jezikom (engl. Easy Croatian).

Istraživački doprinos članova Laboratorija i suradnika kao temelj za njegovo osnivanje

Znanstveni radovi:

  • Jozipović, M., i Lenček, M. (2024). Obtaining informed consent from people with dyslexia: the role of easy language. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, 60(2), 204–218. (A1, Q4) https://doi.org/10.31299/hrri.60.2.9 
  • Jozipović, M., Lenček M., i Kuvač Kraljević, J. (2023). Analiza primjene načela jednostavnog jezika u ispitnim pitanjima za predmet Priroda i društvo tijekom online nastave u pandemijskom vremenu. U A. Zovko, N. Vukelić i I. Miočić (Ur.) Prema postpandemijskom obrazovanju: kako osnažiti sustav odgoja i obrazovanja? (str. 252-275.) Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet.
  • Jozipović, M., Lenček, M., Hržica, G., i Košutar, S. (2022). Lock to unlock: Key for keywords in text. U M. K. Babuder, M. Kavkler, M. Kalan, Z. Stančić, i A. Morrison Clement (Ur.), Conference Proceedings – The 6th International Conference on Specific Learning Difficulties: Specific Learning Difficulties and Challenges of Our Time (str. 86–98). Društvo Bravo i Pedagoška fakulteta Univerze v Ljubljani.
  • Jozipović, M., Matić Škorić, A., Kuvač Kraljević, J., i Lenček, M. (2022). Psiholingvistička obilježja imenica i glagola u pisanim tekstovima udžbenika za prvi i drugi razred. U K. Aladrović Slovaček (ur.), Suvremena promišljanja o usvajanju i učenju hrvatskoga jezika (prilozi u čast prof. dr. sc. Dunji Pavličević-Franić) (str. 86–98). Alfa, d.d.
  • Lenček, M., Kuvač Kraljević, J., i Jozipović, M. (2022). Easy language in Croatia. International Journal of Childhood Education, 3(1), 1–15. https://doi.org/10.33422/ijce.v3i1.110
  • Lenček, M., i Kuvač Kraljević, J. (2022). Easy language in Croatia. U C. Lindholm i U. Vanhatalo (Eds.), Handbook of easy languages in Europe (str. 91–118). Frank & Timme. https://doi.org/10.26530/20.500.12657/52628

Znanstvena izlaganja:

  • Jozipović, M., i Lenček, M. (2025, 23.–24. siječnja). What is the key for choosing keywords in Croatian: Perspective from people with dyslexia [Usmeno izlaganje]. International Conference on Easy-to-Read Research, Sevilla, Španjolska. https://eventos.upo.es/go/lecturafacil
  • Lenček, M., i Kuvač Kraljević, J. (2025, 23.–24. siječnja). Current changes and challenges in easy language in Croatian [Usmeno izlaganje]. International Conference on Easy-to-Read Research, Sevilla, Španjolska. https://eventos.upo.es/go/lecturafacil
  • Jozipović, M., i Lenček, M. (2024, 26.–28. rujna). Informed consent of people with dyslexia: The role of Easy language [Usmeno izlaganje]. 12th European Congress of Speech and Language Pathology – European Speech and Language Association (ESLA), Brugge, Belgija. https://eslacongress.eu/wp-content/uploads/2024/10/12TH-ESLA-Congress-Abstract-Book.pdf
  • Jozipović, M., Lenček, M., Košutar, S., i Hržica, G. (2023, 20.–24. kolovoza). The effects of formal training on text adaptation for people with dyslexia: Do speech-language pathologists and students differ in keyword highlighting? [Poster prezentacija]. 32. svjetski kongres Međunarodne udruge za komunikacijske znanosti i poremećaje (IALP), New Zealand Speech-Language Therapists' Association, New Zealand Audiological Society i IALP, Auckland, Novi Zeland.
  • Jozipović, M., Lenček, M., Košutar, S., i Hržica, G. (2023, 6.–9. lipnja). Do psycholinguistic and discourse features determine the choice of keywords? Evidence from text adaptations for people with dyslexia [Poster prezentacija]. 4th iWORDD: International Workshop on Reading and Developmental Dyslexia, Basque Center on Cognition, Brain and Language (BCBL), Donostia – San Sebastián, Španjolska. https://www.bcbl.eu/events/iwordd/en/
  • Kišan, V., Kožul, A. E., Stura, K., Zubčić, V., Perkušić, L., Lovrić, M., Majić, A., Ledić, B., Jozipović, M., i Lenček, M. (2022, 19.–20. listopada). Jednostavan jezik u odgoju i obrazovanju djece s disleksijom: Uloga društvenih igara [Usmeno izlaganje]. 5. Dani obrazovnih znanosti: Kako poticati dobrobit u odgojno-obrazovnom okružju u izazovnim vremenima? / How to foster well-being in educational settings during challenging times?, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, Visoko učilište Algebra, Zagreb, Hrvatska. https://www.idi.hr/hr/konferencije/dani-obrazovnih-znanosti/kako-poticati-dobrobit-u-odgojno-obrazovnom-okruzju-u-izazovnim-vremenima
  • Lenček, M., Kuvač Kraljević, J., i Jozipović, M. (2022, 19.–20. listopada). Primjena jednostavnog jezika i univerzalnog dizajna u prilagodbi obrazovnih sadržaja za učenike s disleksijom [Usmeno izlaganje]. 5. Dani obrazovnih znanosti: Kako poticati dobrobit u odgojno-obrazovnom okružju u izazovnim vremenima? / How to foster well-being in educational settings during challenging times?, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, Visoko učilište Algebra, Zagreb, Hrvatska. https://www.idi.hr/hr/konferencije/dani-obrazovnih-znanosti/kako-poticati-dobrobit-u-odgojno-obrazovnom-okruzju-u-izazovnim-vremenima
  • Jozipović, M., Lenček, M., Hržica, G., i Košutar, S. (2022, 30. rujna – 1. listopada). Lock to unlock: Key for keywords in text [Usmeno izlaganje]. 6. Bravo konferencija o specifičnim učnim teškoćama i izazovima današnjeg vremena, Društvo Bravo i Pedagoška fakulteta Univerze v Ljubljani, Ljubljana, Slovenija. https://www.drustvo-bravo.si/6-bravo-konferenca/
  • Lenček, M., Jozipović, M., i Kraljević, R. (2022, 26.–28. svibnja). Kako razumjeti lako: Jednostavan jezik [Usmeno izlaganje]. 23. Dani psihologije u Zadru, Sveučilište u Zadru, Zadar, Hrvatska. https://www.unizd.hr/obavijesti/view/23-dani-psihologije-u-zadru

Aktivnosti Laboratorija

Laboratorij se usmjerava na različite istraživačke i praktične aktivnosti primjene načela jednostavnog jezika. Prilagođava obrazovnu građu, terapijske i promotivne materijale, online sadržaje te stručne i informativne tekstove, sve utemeljeno na znanstvenoj osnovi. Laboratorij razvija i programe cjeloživotnog obrazovanja u području jednostavnog jezika, prilagođene različitim profilima korisnika.

Znanstveni radovi nastali u sklopu aktivnosti Laboratorija:

  • Kuvač Kraljević, J., Lenček, M., Matić Škorić, A., Vuk Parag, I., i Jozipović, M. (u tisku). Easy Language: adaptation principles and methodological considerations. U M. Matešić (ur.) The Scope of Linguistic Diversity: A Study of Language Variations and Varieties. Peter Lang.
  • Lenček, M., i Jozipović, M. (2025). U potrazi za ključem: Koje riječi otvaraju vrata razumijevanju pitanja za osobe s disleksijom? U M. Nikolić, i M. Vantić-Tanjić (ur.), Unapređenje kvalitete života djece i mladih – zbornik radova sa XVI Međunarodne naučno-stručne konferencije (str. 85–96). Udruženje za podršku i kreativni razvoj djece i mladih (Tuzla). 
  • Jozipović, M., Lenček, M., i Knežević, D. (2025). How much does a speech and language pathologist have to chat with ChatGPT to select keywords: Differences between manual and AI extraction. U K. Mrnjaus, S. Kušić, i S. Vrcelj (ur.), Obrazovanje u doba umjetne inteligencije (str. 280–298). Filozofski fakultet u Rijeci; Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zavod za povijesne i društvene znanosti u Rijeci s Područnom jedinicom u Puli. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:186:400712 

Stručni radovi nastali u sklopu aktivnosti Laboratorija:

  • Lenček, M., Jozipović, M., i Panić, M. (u postupku recenzije). Da zbog građe ne bude svađe – materijali na jednostavnom jeziku: koliko im je jednostavno pristupiti u Hrvatskoj.

Aktualni projekti:

Edukacije u sklopu Centra za cjeloživotno učenje

  1. Lenček i Kuvač Kraljević: Može li jednostavnije – elementi jednostavnog jezika u logopedskom radu [Edukacija]. Centar za cjeloživotno učenje, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Sveučilište u Zagrebu.
  2. Lenček, Kuvač Kraljević i Jozipović: Individualizirani postupci za učenike sa specifičnim poremećajem učenja – elementi jednostavnog jezika u nastavničkom radu [Edukacija]. Centar za cjeloživotno učenje, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Sveučilište u Zagrebu.