Laboratorij za istraživanje dječje komunikacije (LIDEK) osnovan je 2001. godine pod imenom Laboratorij za razvojnu neurolingvistiku. Laboratorij je nastao temeljem ugovora Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatskog instituta za istraživanje mozga, a utemeljen je na dugogodišnjoj suradnji stručnjaka iz biomedicinskih i bihevioralnih znanosti uključenih u istraživanje ranog razvoja.

Aktivnosti i projekti laboratorija usmjereni su istraživanju:

• Obrazaca razvoja komunikacije, jezika i govora u urednom i narušenom razvoju
• Uloge i međuodnosa viših kognitivnih funkcija u razvoju komunikacije, jezika i govora u različitim kliničkim populacijama
• Povezanosti neurobiološke osnove i bihevioralnih razvojnih pokazatelja u djece urednog i narušenog razvoja
• Utjecaju okolinskih čimbenika (roditeljski stilovi, različiti terapijski pristupi i sl.) na razvojne ishode
• Uloge novih tehnologija u stvaranju dijagnostičkih mjernih instrumenata za procjenu ranog razvoja
   

Istraživačke aktivnosti su interdisciplinarne, a u rad laboratorija uključeni su i studenti preddiplomskog, diplomskog, specijalističkog i doktorskih studija.

Od početka svog djelovanja, Laboratorij djeluje u prostorima Hrvatskog instituta za istraživanje mozga, no cilj je preseljenje Laboratorija u nove prostore Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, kako bi bio u većoj mjeri dostupan studentima. Laboratorij se sastoji od prostorije za istraživački rad, prostora za provođenje istraživanja (soba opremljena jednosmjernim staklima i opremom za snimanje), prostorom za snimanje i analizu podataka (prostor izvan sobe za provođenje istraživanja u kojem se nalazi upravljačka struktura za potrebe snimanja i analize podataka) kao i prostora za igru koji je pogodan i za obavljanje intervjua s roditeljima.

Voditeljica Laboratorija: izv. prof. sc. Maja Cepanec

Suradnici Laboratorija:
prof. dr. sc. Marta Ljubešić, professor emeritus
prof. dr. sc. Draženka Blaži (logoped)
izv. prof. dr. sc. Jasmina Ivšac Pavliša (logoped)
izv. dr. sc. Sanja Šimleša (psiholog)
doc. dr. sc. Blaženka Brozović (logoped)

Popis predmeta čija nastava se izvodi u laboratoriju odnosno korištenjem opreme laboratorija:

• Poremećaji socijalne komunikacije (diplomski studij Logopedija)
• Rani komunikacijski razvoj (poslijediplomski specijalistički studij Rana intervencija u edukacijskoj rehabilitaciji)
• Procjena kognitivnih, komunikacijskih i jezičnih sposobnosti u djece (poslijediplomski doktorski studij neuroznanosti)
• Rani komunikacijski razvoj (poslijediplomski doktorski studij Biomedicina i zdravstvo)
• Novije spoznaje iz psihologije djetinjstva i adolescencije (poslijediplomski doktorski studij Psihologije)

Znanstveni radovi proizašli iz istraživanja u okviru laboratorija od 2015. do 2019.

1. Adani, S., Cepanec, M. (2019). Sex differences in early communication development: behavioral and neurobiological indicators of more vulnerable communication system development in boys. Croatian Medical Journal, 60, 141-149.
2. Blaži, D. (2015). Ima li potrebe za logopedskom dijagnostikom prije 3. godine?, Govorno-jezički poremećaji razvojnog doba : zbornik radova = Speech and language disorders at developmental age : collection of papers / Milošević, Neda (ur.). Beograd: Udruženje logopeda Srbije, 49-71.
3. Blaži, D. (2016): Komunikacijski poremećaji – iskustva i mogućnosti. Paediatr Croatica, 60 (Supl 1), 160-166.
4. Burić, M., Cepanec, M., Šimleša, S. (2019). Obilježja neverbalne komunikacije djece sa selektivnim mutizmom – nalikuju li onima u poremećaju iz spektra autizma? Logopedija, 9(2), 50-58.
5. Cepanec, M., Šimleša, S., Stošić, J. (2015). Rana dijagnostika poremećaja iz autističnog spektra – teorija, istraživanja i praksa. Klinička psihologija, 8(2), 203-224.
6. Cepanec, M., Šimleša, S., Ivšac Pavliša, J., Slavinić, I., Mejaški-Bošnjak, V. (2015). Probir na poremećaj iz autističnog spektra u ranoj dobi. Paediatria Croatica, 59(Suppl 2), 23-30.
7. Ivkić, Mirjana; Brozović, Blaženka (2019). Rana logopedska intervencija kod visokoneurorizične djece. Paediatria Croatica; 63 (Supl 1): 132-136.
8. Ivšac Pavliša, J., Valenčak, M., Šimleša, S., Lenček, M. (2017). Language comprehension and production in Croatian children with autism spectrum disorder (pre-reading period). Medical Research Archives, 5, 1-14.
9. Jančec, M., Šimleša, S., Frey Škrinjar, J. (2016). Poticanje socijalne interakcije putem socijalnih priča u dječaka s poremećajem iz spektra autizma. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, 52, 87-99.
10. Ljubešić, M. i Šimleša, S. (2016). Early childhood inclusion in Croatia. Infants and Young Children, 29, 195-204.
11. Kljunić, K., Cepanec, M., Šimleša, S. (2016). Imaju li hrvatska djeca urednog razvoja uistinu „urednu“ komunikaciju? Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, 52(2), 1-10.
12. Petric, F., Tolić, D., Miklić, D., Kovačić, Z., Cepanec, M., Šimleša, S. (2015). Toward a robot-assisted autism diagnostic protocol: modelling and assessment with POMDP. U: H. Liu, N. Kubota, X. Zhu, R. Dillmann, D. Zhou. Intelligent Robotics and Applications: 8th International Conference, ICIRA 2015, Portsmouth, UK, August 24-27, 2015, Proceedings, Part II. Springer International Publishing. pp. 82-94.
13. Popčević, K., Ivšac Pavliša, J., Bohaček, A., Šimleša, S. i Bašić, B. (2016). Znanstveno utemeljene intervencije kod poremećaja iz spektra autizma. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, 52, 100-113.
14. Popčević, K., Ivšac Pavliša, J., Šimleša, S. (2015). Razvojna procjena i podrška djeci s poremećajima iz autističnog spektra. Klinička psihologija, 8, 1-14.
15. Rašan, I., Car, Ž., Ivšac Pavliša, J. (2017). Doživljaj samoga sebe i okoline kod roditelja djece urednog razvoja i roditelja djece s razvojnim teškoćama. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, 53, 2, 72-87.
16. Šimir, A., Šimleša, S., Cepanec, M. (2017). Razvojni profili u djece s poremećajem iz spektra autizma. Klinička psihologija, 10(1-2), 5-21.
17. Šimleša, S., Cepanec, M. (2015). Executive Functions during Childhood, Development of. U: James D. Wright (ur.), International Encyclopedia of the Social & Behavioral Sciences, 2nd edition, Vol 8. Oxford: Elsevier, str. 489–496.
18. Šimleša, S., Cepanec, M., Ljubešić, M. (2017). The role of executive functions in language comprehension in preschool children. Psychology, 8, 227-245.
19. Škrobo, M., Šimleša.S., IvšacPavliša, J. (2016). Obilježja socijalne kognicije u osoba s poremećajem iz spektra autizma, posebnim jezičnim teškoćama i intelektualnim teškoćama. Logopedija, 6, 6-13.
20. Tomić, A., Ivšac Pavliša, J., Šimleša, S. (2019). Uključivanje djece s teškoćama u razvoju u ustanove ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja iz perspektive odgojitelja. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, 55, 40-52.
21. Zubak, A., Šimleša, S., Cepanec, M., Stošić, J., Petric, F., Kovačić, Z. (2018). Usporedba reakcija na robote u socijalnom i nesocijalnom kontekstu u djece s poremećajem iz spektra autizma i djece tipičnog razvoja. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, 54(2), 28-38.

Projekti laboratorija od 2015. do 2019.

• Analiza ključnih bihevioralnih obilježja djece s autizmom u predškolskoj dobi kao pretpostavka kvantifikacije razvojnih profila (UNIZG)
• Autism Diagnostic Observation with Robot Evaluator (ADORE) (HZZ)
• Od rane komunikacije do pismenosti u djece s poremećajem iz autističnog spektra: uloga izvršnih funkcija (UNIZG)
• Uvođenje sustava znanstveno utemeljene (rane) dijagnostike autizma u Republiku Hrvatsku (Zaklada Adris, HEP, HT)
• Kognitivni i jezični razvoj u djece s neurorazvojnim rizikom (MZOŠ)
• Rani komunikacijski i jezični razvoj u djece s ranim mozgovnim oštećenjima (MZOŠ)