1. komponenta

Vrsta nastave	Ukupno
Predavanja	30
Auditorne vježbe	30

* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)

Ciljevi kolegija:
Razviti kompetencije za interpretaciju podataka dobivenih primjenom različitih metoda i tehnika socijalnopedagoške procjene i integraciju tih podataka u nalaz i mišljenje socijalnog pedagoga i program tretmana.

Očekivani ishod učenja:
Kompetencije koje će student/ica kroz kolegij moći razviti:
Po odslušanom i položenom kolegiju student/ica će moći / znati:
- Razumjeti i argumentirati potrebu procjene i programiranja tretmana
- Odabrati pristupe i primijeniti metode i tehnike socijalnopedagoške procjene te znati interpretirati podatke
- Surađivati s korisnicima, stručnjacima i drugim važnim osobama za dijete
- Procijeniti relevantne informacije te u skladu s tim napisati nalaz i mišljenje socijalnog pedagoga te programirati tretman i predvidjeti evaluaciju za određenog korisnika i njegovo okruženje

Sadržaj i raspored rada / tema:
Redoslijed Tema
1. Predstavljanje kolegija, sadržaja, načina rada, informiranje i dogovaranje o obvezama i pravilima, podjela handouta i popisa literature.
(P) Pojam, predmet, cilj, zadaci i rezultat procjene i programiranja
(V) Čitanje kompletnog nalaza i mišljenja dijagnostičkog tima iz dijagnostičke službe Doma za odgoj djece i mladeži, Zagreb te analiza (skupna, usmena) prema vrsti dijagnosticiranja, zadacima, elementima nalaza, prijedlogu.
2. (P) Simptomatologija poremećaja u ponašanju i diferencijalna procjena
(V) Primjena Ček-liste ometajućih ponašanja (Achenbach) i Skale procjene ometajućih ponašanja (DSM-IV)
3. (P) Etiologija poremećaja u ponašanju i načini procjene
(V) Upoznavanje s 5. osi ICD-10 klasifikacije kroz rad na klasifikaciji u malim timovima, analiza i predstavljanje područja i dijagnostičkih kriterija te provjera kroz primjer
4. (P) Socijalnopedagoška i područja rada drugih stručnjaka u timu, načela socijalnopedagoške procjene
(V) Ispunjavanje i analiza Upitnika za provođenje socijalnopedagoškog dijagnosticiranja (u paru)
5. (P) Metoda promatranja i metoda razgovora.
(V) Timski rad; Slike u mojoj glavi; Priča s krivim završetkom
6. (P) Socijalnopedagoški intervju
(V) Priprema polustrukturiranog socijalnopedagoškog intervjua prema obrascu i primjerima, te izvještavanje i diskusija. Rad u timovima
7. (P) Socijalnopedagoški intervju - nastavak
(V) Intervju u trojkama
8. (P) Rodno osjetljiva procjena i programiranje intervencija
(V) Pregled i primjena rodno osjetljivih instrumenata procjene
9. P) Metode i tehnike do kraja s naglaskom na metodu procjene i samoprocjene
(V) Primjena skale procjene i samoprocijene (rad u dvije skupine, analiza skale, usklađenost procjene i samoprocijene, diskusija)
10. (P) Socijalnopedagoški nalaz i mišljenje (višestruke forme)
(V) Analiza ukupnog nalaza i mišljenja prema protokolu (rad u timovima)
11. (P) Programiranje intervencija
(V) Praktičan rad na programiranju intervencija prema zadanom primjeru i protokolu i kroz igru uloga (rad u timovima; izvještavanje i diskusija)
12. (P) Diferencijacija i kriteriji za izbor tretmana; Diferencijacija i programiranje tretmana temeljem konceptualne razine
(V) Vježbanje procjenjivanja konceptualne razine putem Testa nedovršenih rečenica
13. (P) Intervju sa zlostavljanim djetetom na sudu ili Socijalnopedagoška dijagnostika u Poliklinici za zlostavljanu djecu (gost-predavač)
(V) Rad na primjerima iz prakse.
14. (P) Diferencijacija i programiranje intervencija temeljem YLS-a i Upitnika za procjenu rizika
(V) Ispunjavanje YLS-a i Upitnika za procjenu rizika (rad u paru; izvještavanje i diskusija)
15. (P) i (V) Pisanje nalaza i mišljenja socijalnog pedagoga; Feedback na kolegij
Upute za vježbe/dodatne aktivnosti:
- vježbe su metodičke i provode se u skupinama od 15 studenata, s tim da se najčešće odvijaju u malim skupinama (3-5 studenata) ili parovima, ovisno o temi i sadržaju
- studenti rade u promjenjivim malim skupinama ili parovima kako bi proširili iskustva i vježbali suradnju i komunikaciju u timu s različitim partnerima
- pojedine teme studenti mogu / trebaju samostalno proraditi, odnosno, pripremiti se za diskusiju, vježbe i sl. kroz tzv. domaću zadaću
- napisati nalaz i mišljenje socijalnog pedagoga za domaću zadaću
Preduvjeti za izlazak na ispit:
- studenti su obvezni prisustvovati nastavi (maksimalno se toleriraju dva izostanka)
- aktivnost studenata na nastavi te kvalitetno izvršene domaće zadaće

Ocjenjivanje i vrednovanje studenata:
Ocjena se formira na temelju završnog usmenog ispita.

1. Poticati kreiranje javnih politika usmjerenih poboljšanju kvalitete življenja pojedinaca, grupa i zajednica
2. Razvijati nove i prilagoditi postojeće modele participacije korisnika u svim procesima koji ih se tiču, osim kad je to zakonski ograničeno
3. Voditi timove i druge radne skupine formirane u svrhu rješavanja specifičnih problema korisnika i/ili stručnih pitanja
4. Zastupati etičke principe i suvremene standarde struke
5. Samoprocijeniti vlastite interpersonalne, generičke i profesionalne kompetencije i u skladu s time upravljati vlastitim profesionalnim razvojem
6. Procijeniti obilježja i intervencijske potrebe korisnika primjenjujući suvremene, znanstveno i klinički utemeljene, instrumente/ procedure
7. Procijeniti obilježja zajednice/specifičnog intervencijskog okruženja u svrhu procjene rizika za razvoj problema u ponašanju i potencijala za njihovo rješavanje korištenjem standardiziranih stručnih/znanstvenih instrumenata/postupaka
8. Istražiti jesu li postojeće stručne politike i zakonska rješenja prikladan stručni okvir za zadovoljenje intervencijskih potreba korisnika (pojedinaca/ grupa/zajednica)

1. 1. Ajduković, M., Sladović-Franz, B. (2008): Smjernice za izradu programa i plana nadzora nad izvršavanjem roditeljske skrbi kao procesa planiranih pozitivnih promjena u obitelji. U: Ajduković, M. i Radočaj, T. (ur.): Pravo djeteta na život u obitelji. UNICEF. 163-180.
   2. Bašić, J., Koller-Trbović, N., Uzelac, S. (2004): Poremećaji u ponašanju i rizična ponašanja: pristupi i pojmovna određenja. Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb. 45-57, 83-119, 147-155.
   3. Bašić, J., Žižak, A. (1992): Programski aspekti tretmana djece i omladine s poremećajima u ponašanju. Biblioteka socijalne zaštite, Zagreb. 31-52.
   4. Bouillet, D. (1998): Priručnik za diferencirani tretman maloljetnih delinkvenata na temelju konceptualne razine s uputama za upotrebu testa nedovršenih rečenica. Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
   5. Jeđud, I. (2010): Problemi u ponašanju i emocijama kod djece i mladih u institucionalnom tretmanu u RH. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja. 46 (1). 13-32.
   6. Koller-Trbović, N. (1989): Teška djeca. Defektologija. 25. (1). 143-154.
   7. Koller-Trbović, N. (1996): Dijagnosticiranje kao pretpostavka tretmana. Kriminologija i socijalna integracija. 4 (1). 61-73.
   8. Koller-Trbović, N. (1997): Socijalnopedagoški pristup dijagnosticiranju i programiranju tretmana za djecu i mladež s poremećajima u ponašanju. Kriminologija i socijalna integracija. 5 (1-2). 121-129.
   9. Koller-Trbović, N. (1999): Programiranje tretmana za djecu i mladež s poremećajima u ponašanju. U: Odgoj u domovima- kako dalje. Zbornik radova. Ministarstvo rada i socijalne skrbi RH, Zagreb. 49-59.
   10. Koller-Trbović, N., Nikolić, B., Dugandžić, V. (2009): Procjena čimbenika rizika kod djece i mladih u riziku ili s poremećajima u ponašanju u različitim intervencijskim sustavima: socio-ekološki model. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja. 45 (2). 37-54.
   11. Koller-Trbović, N. i Žižak, A. (ur) (2005): Participacija korisnika u procesu procjene potreba i planiranja intervencija: socijalnopedagoški pristup. Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb. 9-37, 146-151.
   12. Kovačević, V., Stančić, V., Mejovšek, M. (1988): Osnove teorije defektologije. Fakultet za defektologiju, Zagreb. 205-228.
   13. Milas, G. (2009): Istraživačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima. Slap, Jastrebarsko. 341-369.
   14. Žižak, A., Ratkajec, G., Nikolić, B., Jeđud, I. (2010): Struktura i mjerne karaksteristike Upitnika za određivanje razine intervencije/vođenje slučaja (UZORI/VS). Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja. 46 (2). 61-81.,
2. 1. Ajduković, M. (2000): Ekološki multidimenzionalni pristup sagledavanju činitelja rizika i zaštite u razvoju poremećaja u ponašanju djece i mladeži. U: Bašić, J., Janković, J. (ur.): Rizični i zaštitini čimbenici u razvoju poremećaja u ponašanju djece i mladeži. Povjerenstvo Vlade RH za prevenciju poremećaja u ponašanju djece i mladeži i zaštitu djece s poremećajima u ponašanju, Zagreb. 31-47.
   2. Ajduković, M., Sladović Franz, B., Kregar, K. (2005): Razlozi izdvajanja i obilježja života u primarnoj obitelji djece u javnoj skrbi. Dijete i društvo. 7 (2). 328-352.
   3. Bašić, J., Koller-Trbović, N., Uzelac, S. (2004): Poremećaji u ponašanju i rizična ponašanja: pristupi i pojmovna određenja. Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
   4. Berger, J. (1978): Psihodijagnostika. Nolit.
   5. DSM-IV (1996): Dijagnostički i statistički priručnik za duševne poremećaje. Američka psihijatrijska udruga (četvrto izdanje). Naklada Slap, Jastrebarsko.
   6. Galeša, M. (1995): Specijalna metodika individualizacije. Didakta. Radovljica.
   7. Koller-Trbović, N. (1995): Razlike u samoprocjeni slike o sebi djece s aktivnim i djece s pasivnim poremećajima u ponašanju. Kriminologija i socijalna integracija. 3 (1). 71-77.
   8. Koller-Trbović, N. (2003): Poremećaji u ponašanju djece i mladeži. Dijete i društvo. 5 (2-3). 291-309.
   9. Koller-Trbović, N., Ratkajec, G., Mirosavljević, A. (2009): Specifična područja rizika djece uključene u produženi stručni postupak u osnovnim školama u RH. Dijete i društvo. 181-205.
   10. Lacković-Grgin, K. (1994): Samopoimanje mladih. Naklada Slap, Jastrebarsko.
   11. Lacković-Grgin, K. (2000): Stres u djece i adolescenata. Naklada Slap, Jasrebarsko.
   12. Mash, E.J. i Terdal, L. G. (ed). Assessment of Childhood Disorders. 1997. The Guilford Press. New York London.
   13. Milas, G. (2005): Istraživačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima. Naklada Slap, Jastrebarsko.
   14. Nikolić, B., Koller-Trbović, N i Žižak, A. (2002): Metrijske karakteristike formulara za procjenu rizičnosti / potreba (FPRP). Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja. 38 (1). 103-121.
   15. Ouklender, V. (1987): Prozori u svijet Vaše djece. Nolit.
   16. Podeswik, A. i sur. (1995): Verhaltenstherapie bei Kindern und Jugendlichen: Eine versorgungsepidemiologische Untersuchung. Zeitschrift fuer Kinder-und Jugendpsychiatrie. 21. 149-160.
   17. Radetić-Paić, M. (2002): Prosudba rizika i potreba u svrhu planiranja intervencija za djecu i mladež s poremećajima u ponašanju grada Pule. Magistarski rad. Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
   18. Ratkajec, G., Jeđud, I. (2009): Razlike u procjeni razine rizika između dvije skupine korisnika institucionalnog tretmana. Kriminologija i socijalna integracija. 17 (2). 1-14.
   19. Reynolds, C.R., Kamphaus, R.W. (2002): The Clinician¨s Guide to the Behavior Assessment System for Children. The Guilford Press. New York-London.
   20. Ručević, S., Ajduković, M., Šincek, D. (2009): Razvoj upitnika samoiskaza rizičnog i delinkventnog ponašanja mladih. Kriminologija i socijalna integracija. 17 (1). 1-11.
   21. Scholte, E. M. (1998): Psychosocial Risk Characteristics of Children in Welfare Programmes in Holand. The Role of Risk Factors Analysis in the Planning of Welfare Services for Troubled Children. Childhood. A global journal of child research. 5 (2). 185-205.
   22. Schroeder, C.S. i Gordon, B.N. (1991): Assessment and Treatment of Childhood Problems. The Guilford Press. New York, London.
   23. Sekušak-Galešev, S. (2005): Hiperaktivnost. Dijete i društvo. 7 (1). 40-60.
   24. Socialna pedagogika. Tematska številka: Socialnopedagoško razumevanje in ocenjevanje. 4 (4). 323-474.
   25. Von Aster, M. i sur. (1994): Differentielle therapeutische und paedagogische Entscheidungen in der Behandlung von Kindern und Jugendlichen. Psychoterapeut, 39. 360-367.
   26. Žižak, A., Koller-Trbović, N. (1999): Odgoj i tretman u institucijama socijalne skrbi. Deskriptivna studija. Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
   27. Žižak, A., Koller-Trbović, N. i Lebedina-Manzoni, M. (2001): Od rizika do intervencije. Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
   28. Žižak, A., Ratkajec, G., Nikolić, B., Maurović, I., Mirosavljević, A. (2010): Jake strane djece i mladih, korisnika institucionalnog tretmana. Odgojne znanosti. 12 (1). 7-29.
   
   Preporučeni diplomski radovi iz ovog kolegija:
   1. Pencinger, Ivana (2010): Provjera kriterija za diferencijaciju sudskih odgojnih mjera.
   2. Vragolov, Lukša (2009): Specifična obilježja eksternaliziranih oblika ponašanja mladih u institucionalnom tretmanu u RH.
   3. Esert, Dina (2009): Relacija školskog uspjeha i internaliziranih i eksternaliziranih oblika poremećaja u ponašanju.
   4. Balenović, Iva (2006): Pojavnost poremećaja u ponašanju djece predškolske dobi i njihov položaj u vrtićkoj skupini.
   5. Mirosavljević, Anja (2005): Adekvatnost diferencijacije tretmana u gradu Rijeci temeljem formulara za procjenu rizičnosti/potreba ispitanika.
   6. Ratkajec, Gabrijela (2004): Ponašanje u relaciji sa slikom o sebi i položajem u vršnjačkoj skupini.
   7. Tkalčec, Bojana (2001): Vrijednost likovnog izražavanja u socijalnopedagoškom dijagnosticiranju djece i mladeži s poremećajima u ponašanju.
   8. Kalinić, Vanja (2000): Maloljetnik kao partner u procesu odlučivanja o daljnjem tretmanu.
   9. Kontrec, Dijana (1999): Potreba primjene metoda procjene i samoprocjene u radu s djecom i mladeži s poremećajima u ponašanju.
   10. De Vrgna, Tatjana (1999): Samoprocjena djece i mladih uključene u različite oblike i vrste tretmana.
   11. Letica, Marija (1999): Obilježja ponašanja djece smještene izvan obitelji.
   12. Uremović, Ana (1999): Kriteriji smještaja djece izvan obitelji.,

Obvezni predmeti Socijalna pedagogija: Djeca i mladi, 1. semestar - Redovni studij - Socijalna pedagogija
Obavezni predmet - Redovni studij - Socijalna pedagogija

Obvezni predmeti Socijalna pedagogija: Djeca i mladi, 1. semestar - Redovni studij - Socijalna pedagogija