1. komponenta

Lecture type	Total
Lectures	30
Exercises	30

* Load is given in academic hour (1 academic hour = 45 minutes)

1. Encourage the development of public policies aimed at improving the quality of life of individuals, groups and communities
2. Develop new and adapt existing models of beneficiary participation in all processes affecting them, except when legally limited
3. Lead teams and other working groups formed to address specific beneficiary problems and / or professional issues
4. Advocate ethical principles and modern standards of the profession
5. Self-assess one's own interpersonal, generic and professional competencies and manage one's own professional development accordingly
6. Assess the characteristics and intervention needs of beneficiary using modern, scientifically and clinically based instruments / procedures
7. Assess the characteristics of the community / specific intervention setting in order to assess the risk for the development of behavioral problems and the potential for their solution in community / specific intervention setting using standardized professional / scientific instruments
8. Investigate whether existing professional policies and legal solutions are an appropriate professional framework to meet the intervention needs of beneficiary (individuals / groups / communities)

1. 1. Ajduković, M., Sladović-Franz, B. (2008): Smjernice za izradu programa i plana nadzora nad izvršavanjem roditeljske skrbi kao procesa planiranih pozitivnih promjena u obitelji. U: Ajduković, M. i Radočaj, T. (ur.): Pravo djeteta na život u obitelji. UNICEF. 163-180.
   2. Bašić, J., Koller-Trbović, N., Uzelac, S. (2004): Poremećaji u ponašanju i rizična ponašanja: pristupi i pojmovna određenja. Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb. 45-57, 83-119, 147-155.
   3. Bašić, J., Žižak, A. (1992): Programski aspekti tretmana djece i omladine s poremećajima u ponašanju. Biblioteka socijalne zaštite, Zagreb. 31-52.
   4. Bouillet, D. (1998): Priručnik za diferencirani tretman maloljetnih delinkvenata na temelju konceptualne razine s uputama za upotrebu testa nedovršenih rečenica. Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
   5. Jeđud, I. (2010): Problemi u ponašanju i emocijama kod djece i mladih u institucionalnom tretmanu u RH. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja. 46 (1). 13-32.
   6. Koller-Trbović, N. (1989): Teška djeca. Defektologija. 25. (1). 143-154.
   7. Koller-Trbović, N. (1996): Dijagnosticiranje kao pretpostavka tretmana. Kriminologija i socijalna integracija. 4 (1). 61-73.
   8. Koller-Trbović, N. (1997): Socijalnopedagoški pristup dijagnosticiranju i programiranju tretmana za djecu i mladež s poremećajima u ponašanju. Kriminologija i socijalna integracija. 5 (1-2). 121-129.
   9. Koller-Trbović, N. (1999): Programiranje tretmana za djecu i mladež s poremećajima u ponašanju. U: Odgoj u domovima- kako dalje. Zbornik radova. Ministarstvo rada i socijalne skrbi RH, Zagreb. 49-59.
   10. Koller-Trbović, N., Nikolić, B., Dugandžić, V. (2009): Procjena čimbenika rizika kod djece i mladih u riziku ili s poremećajima u ponašanju u različitim intervencijskim sustavima: socio-ekološki model. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja. 45 (2). 37-54.
   11. Koller-Trbović, N. i Žižak, A. (ur) (2005): Participacija korisnika u procesu procjene potreba i planiranja intervencija: socijalnopedagoški pristup. Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb. 9-37, 146-151.
   12. Kovačević, V., Stančić, V., Mejovšek, M. (1988): Osnove teorije defektologije. Fakultet za defektologiju, Zagreb. 205-228.
   13. Milas, G. (2009): Istraživačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima. Slap, Jastrebarsko. 341-369.
   14. Žižak, A., Ratkajec, G., Nikolić, B., Jeđud, I. (2010): Struktura i mjerne karaksteristike Upitnika za određivanje razine intervencije/vođenje slučaja (UZORI/VS). Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja. 46 (2). 61-81.,
2. 1. Ajduković, M. (2000): Ekološki multidimenzionalni pristup sagledavanju činitelja rizika i zaštite u razvoju poremećaja u ponašanju djece i mladeži. U: Bašić, J., Janković, J. (ur.): Rizični i zaštitini čimbenici u razvoju poremećaja u ponašanju djece i mladeži. Povjerenstvo Vlade RH za prevenciju poremećaja u ponašanju djece i mladeži i zaštitu djece s poremećajima u ponašanju, Zagreb. 31-47.
   2. Ajduković, M., Sladović Franz, B., Kregar, K. (2005): Razlozi izdvajanja i obilježja života u primarnoj obitelji djece u javnoj skrbi. Dijete i društvo. 7 (2). 328-352.
   3. Bašić, J., Koller-Trbović, N., Uzelac, S. (2004): Poremećaji u ponašanju i rizična ponašanja: pristupi i pojmovna određenja. Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
   4. Berger, J. (1978): Psihodijagnostika. Nolit.
   5. DSM-IV (1996): Dijagnostički i statistički priručnik za duševne poremećaje. Američka psihijatrijska udruga (četvrto izdanje). Naklada Slap, Jastrebarsko.
   6. Galeša, M. (1995): Specijalna metodika individualizacije. Didakta. Radovljica.
   7. Koller-Trbović, N. (1995): Razlike u samoprocjeni slike o sebi djece s aktivnim i djece s pasivnim poremećajima u ponašanju. Kriminologija i socijalna integracija. 3 (1). 71-77.
   8. Koller-Trbović, N. (2003): Poremećaji u ponašanju djece i mladeži. Dijete i društvo. 5 (2-3). 291-309.
   9. Koller-Trbović, N., Ratkajec, G., Mirosavljević, A. (2009): Specifična područja rizika djece uključene u produženi stručni postupak u osnovnim školama u RH. Dijete i društvo. 181-205.
   10. Lacković-Grgin, K. (1994): Samopoimanje mladih. Naklada Slap, Jastrebarsko.
   11. Lacković-Grgin, K. (2000): Stres u djece i adolescenata. Naklada Slap, Jasrebarsko.
   12. Mash, E.J. i Terdal, L. G. (ed). Assessment of Childhood Disorders. 1997. The Guilford Press. New York London.
   13. Milas, G. (2005): Istraživačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima. Naklada Slap, Jastrebarsko.
   14. Nikolić, B., Koller-Trbović, N i Žižak, A. (2002): Metrijske karakteristike formulara za procjenu rizičnosti / potreba (FPRP). Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja. 38 (1). 103-121.
   15. Ouklender, V. (1987): Prozori u svijet Vaše djece. Nolit.
   16. Podeswik, A. i sur. (1995): Verhaltenstherapie bei Kindern und Jugendlichen: Eine versorgungsepidemiologische Untersuchung. Zeitschrift fuer Kinder-und Jugendpsychiatrie. 21. 149-160.
   17. Radetić-Paić, M. (2002): Prosudba rizika i potreba u svrhu planiranja intervencija za djecu i mladež s poremećajima u ponašanju grada Pule. Magistarski rad. Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
   18. Ratkajec, G., Jeđud, I. (2009): Razlike u procjeni razine rizika između dvije skupine korisnika institucionalnog tretmana. Kriminologija i socijalna integracija. 17 (2). 1-14.
   19. Reynolds, C.R., Kamphaus, R.W. (2002): The Clinician¨s Guide to the Behavior Assessment System for Children. The Guilford Press. New York-London.
   20. Ručević, S., Ajduković, M., Šincek, D. (2009): Razvoj upitnika samoiskaza rizičnog i delinkventnog ponašanja mladih. Kriminologija i socijalna integracija. 17 (1). 1-11.
   21. Scholte, E. M. (1998): Psychosocial Risk Characteristics of Children in Welfare Programmes in Holand. The Role of Risk Factors Analysis in the Planning of Welfare Services for Troubled Children. Childhood. A global journal of child research. 5 (2). 185-205.
   22. Schroeder, C.S. i Gordon, B.N. (1991): Assessment and Treatment of Childhood Problems. The Guilford Press. New York, London.
   23. Sekušak-Galešev, S. (2005): Hiperaktivnost. Dijete i društvo. 7 (1). 40-60.
   24. Socialna pedagogika. Tematska številka: Socialnopedagoško razumevanje in ocenjevanje. 4 (4). 323-474.
   25. Von Aster, M. i sur. (1994): Differentielle therapeutische und paedagogische Entscheidungen in der Behandlung von Kindern und Jugendlichen. Psychoterapeut, 39. 360-367.
   26. Žižak, A., Koller-Trbović, N. (1999): Odgoj i tretman u institucijama socijalne skrbi. Deskriptivna studija. Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
   27. Žižak, A., Koller-Trbović, N. i Lebedina-Manzoni, M. (2001): Od rizika do intervencije. Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
   28. Žižak, A., Ratkajec, G., Nikolić, B., Maurović, I., Mirosavljević, A. (2010): Jake strane djece i mladih, korisnika institucionalnog tretmana. Odgojne znanosti. 12 (1). 7-29.
   
   Preporučeni diplomski radovi iz ovog kolegija:
   1. Pencinger, Ivana (2010): Provjera kriterija za diferencijaciju sudskih odgojnih mjera.
   2. Vragolov, Lukša (2009): Specifična obilježja eksternaliziranih oblika ponašanja mladih u institucionalnom tretmanu u RH.
   3. Esert, Dina (2009): Relacija školskog uspjeha i internaliziranih i eksternaliziranih oblika poremećaja u ponašanju.
   4. Balenović, Iva (2006): Pojavnost poremećaja u ponašanju djece predškolske dobi i njihov položaj u vrtićkoj skupini.
   5. Mirosavljević, Anja (2005): Adekvatnost diferencijacije tretmana u gradu Rijeci temeljem formulara za procjenu rizičnosti/potreba ispitanika.
   6. Ratkajec, Gabrijela (2004): Ponašanje u relaciji sa slikom o sebi i položajem u vršnjačkoj skupini.
   7. Tkalčec, Bojana (2001): Vrijednost likovnog izražavanja u socijalnopedagoškom dijagnosticiranju djece i mladeži s poremećajima u ponašanju.
   8. Kalinić, Vanja (2000): Maloljetnik kao partner u procesu odlučivanja o daljnjem tretmanu.
   9. Kontrec, Dijana (1999): Potreba primjene metoda procjene i samoprocjene u radu s djecom i mladeži s poremećajima u ponašanju.
   10. De Vrgna, Tatjana (1999): Samoprocjena djece i mladih uključene u različite oblike i vrste tretmana.
   11. Letica, Marija (1999): Obilježja ponašanja djece smještene izvan obitelji.
   12. Uremović, Ana (1999): Kriteriji smještaja djece izvan obitelji.,

Obvezni predmeti Socijalna pedagogija: Djeca i mladi, 1. semestar - Regular studij - Social Pedagogy
Mandatory course - Regular studij - Social Pedagogy

Obvezni predmeti Socijalna pedagogija: Djeca i mladi, 1. semestar - Regular studij - Social Pedagogy