1. komponenta

Vrsta nastave	Ukupno
Predavanja	15
Auditorne vježbe	15
Seminar	15

* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)

Cilj predmeta:
je razvijanje generičkih i specijalističkih kompetencija važnih za razumijevanje koncepta profesionalnog identiteta i planiranje cjeloživotnog obrazovanja.

Sadržaj kolegija i kompetencije:
Teme:
* Profesionalni identitet i područja djelovanja socijalnog pedagoga
* Elementi profesionalne kompetentnosti
* Minimalni standardi profesionalnog ponašanja
* Etička pitanja i dileme u različitim područjima socijalnopedagoškog djelovanja
* Važnost cjeloživotnog obrazovanja za razvoj i izgradnju profesionalnog identiteta
* Važnost supervizije za razvoj profesionalnog identiteta
* Drugi oblici podrške u izgradnji profesionalnog identiteta
* Elementi i strategije planiranja razvoja profesionalnog identiteta
* Priprema za prvu profesionalnu ulogu

Očekivani ishodi učenja:
Nakon odslušanog kolegiji studenti će moći:
-definirati područja djelovanja socijalnog pedagoga.
-opisati elemente profesionalne kompetentnosti.
-razumjeti značaj minimalnih standarda profesionalnog ponašanja socijalnih pedagoga.
-artikulirati temeljne etičke dileme u različitim područjima djelovanja.
-problematizirati pitanja podrške u razvoju profesionalnog identiteta.
-izradi plan razvoj svog profesionalnog identiteta

Sadržaj predmeta:
1) PREDAVANJA:
Interaktivna predavanja osiguravaju proradu svih navedenih tema.
2) SEMINARI
Seminari osiguravaju mogućnost i vrijeme za povezivanje stečenih znanja o razvoju profesionalnog identiteta općenito sa specifičnim mogućnostima razvoja socijalnopedagoškog identiteta u RH i iskustvima priznatih socijalnih pedagoga - praktičara na tom planu.
3) VJEŽBE
Vježbe osiguravaju mogućnost i vrijeme za povezivanje stečenih znanja o razvoju profesionalnog identiteta općenito s vlastitim osobnim i profesionalnim razvojem tijekom studija te planiranje nekih aspekta razvoja vlastitog profesionalnog identiteta u budućnosti.

Ocjenjivanje i vrednovanje studenta:
Ispit je pismeni. Priprema se kao seminarski rad esejskog tipa. Postoje tri mogućnosti:
1. Opisati osobni plan profesionalnog razvoja. Postupak: u slobodnoj formi napisati osvrt na vlastiti plan razvoja i priložiti portfolio i plan razvoja. Format rada: 3 do 5 str. pisanih proredom 1.5, Times New Roman, font 12.
2. Analizirati 1 stručni ili znanstveni rad na temu profesionalnog identiteta. Postupak: Izabrati 1 rad i prikazati ga na način da se opiše: motivacija za izbor tog članka, način na koji su obilježja članka povezana sa temama predstavljenim na nastavi, mogućnosti učenje važne za razvoj osobnog profesionalnog identiteta. Format rada: 3 do 5 str. pisanih proredom 1.5, Times New Roman, font 12.
3. Slobodna tema. Postupak: Izabrati temu i prikazati ju na način da se predstavi: tema, motivacija za njen izbor, način na koji je tema povezana sa sadržajima kolegija, mogućnosti učenje iz te teme koje su važne za razvoj osobnog profesionalnog identiteta. Format rada: 3 do 5 str. pisanih proredom 1.5, Times New Roman, font 12.

1. Poticati kreiranje javnih politika usmjerenih poboljšanju kvalitete življenja pojedinaca, grupa i zajednica
2. Zagovarati prava i najbolji interes korisnika i ranjivih skupina u društvu te poticati korisnike i druge stručnjake na taj pristup
3. Unaprijediti postojeće suradnje u okviru interdisciplinarnog timskog pristupa te predlagati nove suradnje u najboljem interesu korisnika
4. Voditi timove i druge radne skupine formirane u svrhu rješavanja specifičnih problema korisnika i/ili stručnih pitanja
5. Zastupati etičke principe i suvremene standarde struke
6. Samoprocijeniti vlastite interpersonalne, generičke i profesionalne kompetencije i u skladu s time upravljati vlastitim profesionalnim razvojem

1. Ajduković, M. i Žižak, A. (2007). Social work and social pedagogy in Croatia: The first comparison. U: Knapp, G. and Sting, S. (eds): Sociale Arbeit und Professionalitat im Alpen-Adria-Raum. Klagenfurt-Ljubljana-Wien: Hermagoras/Mohorjeva, 192-201.,
2. Bašić, J., Mikšaj-Todorović, Lj. i Mejovšek, M. (1999). Znantveno-teorijska utemeljenost identiteta socijalne pedagogije. Kriminologija i socijalna integracija, 7, 1, 7-20.,
3. Bouillet, D. i Uzelac, S. (2007). Osnove socijalne pedagogije. Zagreb: Školska knjiga. (I dio: str.,
4. Buđanovac, N., Hip, T., Kuftinec, M., Popović, M., Puđa, N. i Rosandić, A. (1999). Uloga socijalnog pedagoga u formiranju vlastitog identiteta. Kriminologija i socijalna integracija, 7, 2, 255-258.,
5. Etički kodeks socijalnih pedagoga (2005). Hrvatska udruga socijalnih pedagoga, Zagreb.,
6. Kobolt, A. (1997). Teorijske osnove socijalnopedagoških intervencija. Kriminologija i socijalna integracija, 5, 1-2, 129-140.,
7. Kobolt, A. (1998). Teorijske osnove socijalnopedagoških intervencija drugi dio. Kriminologija i socijalna integracija, 6, 1, 61-70,
8. Koller-Trbović, N. (1999). Nove forme i područja djelovanja socijalnih pedagoga. Kriminologija i socijalna integracija, 7, 1, 93-103.,
9. Milaković, N. (1999). Kako sam gradila profesionalni identitet. Kriminologija i socijalna integracija, 7,1,47- 50.,
10. Ricijaš, N., Huić, A. i Branica, V. (2006). Zadovoljstvo studijem i samoprocjena kompetentnosti studenata nekih pomagačkih profesija. Hrvatska revija za rehabilitacijska isttraživanja, 42, 2, 51-68,
11. Sande, M. Dekleva, B., Kobolt, A., Razpotnik, Š. i Zorc-Maver, D. (2006)(ur.): Socialna pedagogika: izbrani koncepti stroke. Ljubljana: Pedagoška fakulteta.,
12. Storo, J. (2013). Practical social pedagogy. Theories, values and tools for working with children and young people. The Policy Press:University of Bristol (Poglavlje Who is the social pedagogue?; str. 63 - 70).,
13. Uzelac, S. (1999). Socijalna pedagogija - pitanja identiteta. Kriminologija i socijalna integracija, 7, 1, 1-6.,
14. Žakman-Ban, V. i Varga, M. (1999). Pravni položaj socijalnih pedagoga u Republici Hrvatskoj - raščlamba de lege lata i de lege ferenda, primjedbe i prijedlozi. Kriminologija i socijalna integracija, 7, 1, 25-40.,
15. Žižak, A., Tasić, D. i Koller-Trbović, N. (1996): Odgajatelji: kontinuitet i promjena. Kriminologija i socijalna integracija, 4,2, 103-120.,
16. Žižak, A. (1997): Elementi profesionalne kompetentnosti socijalnih pedagoga. Kriminologija i socijalna integracija, 5,1-2, 1-11.,
17. Žižak, A.(1997): Kompetentnost odgojitelja za rad s djecom. (u) Milanović, M. (ur): Pomozimo im rasti. Priručnik za partnerstvo odgajatelja i roditelja. Ministarstvo prosvjete i športa Republike Hrvatske i UNICEF, Zagreb, 15-21.,
18. Žižak, A. i Šućur, Z. (1999): Profesionalno djelovanje socijalnih pedagoga u uvjetima tranzicije. Kriminologija i socijalna integracija,7, 2, 159-169.,
19. Žižak, A. (1999): Pitanja profesionalne etike - jedno od temeljnih pitanja profesionalnog identiteta socijalnih pedagoga. Kriminologija i socijalna integracija, 7, 1, 41-47.,
20. Žižak, A. (2004): Procjena potrebe za supervizijom stručnih djelatnika zaposlenih u ustanovama za djecu. Kriminologija i socijalna integracija, 12., 1., 1-12.,
21. Žižak, A. (2010): Uloge i odgovornosti pomagača. U: Teorijske osnove intervencija - socijalnopedagoška perspektiva. Zagreb: ERF, str 179-190.,

Obavezni predmet - Redovni studij - Socijalna pedagogija
Obavezni predmet - Redovni studij - Socijalna pedagogija