1. komponenta

Vrsta nastave	Ukupno
Predavanja	15
Kliničke vježbe	15
Seminar	15

* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)

Ciljevi predmeta:
Osposobiti studente da mogu:
razlikovati uredan od narušenog obrasca fonološkog razvoja i fonološke od artikulacijskih poremećaja,
primijeniti dijagnostički mjerni instrumentarij,
provesti logopedsku dijagnostiku AP-a i FP-a (zasebno i kao dijela šireg jezičnog poremećaja)
opisati fonološke procese na temelju kojih se događaju fonološke pogreške
prepoznati i odrediti uzroke pojave fonoloških pogrešaka (uočiti uzročno-posljedičnu vezu između viših kognitivnih funcija i fonološkog poremećaja i nalaza stručnjaka drugih profila)
interpretirati rezultate ispitivanja (procjene) i zaključiti o kojoj se dijagnozi radi (postaviti dijagnozu poremećaja)
izraditi nalaz, mišljenje i preporuku
planirati i osmisliti terapijski program (odabrati rehabilitacijske metode i postupke, odrediti kratkoročne i dugoročne ciljeve tretmana) za rehabilitaciju FP-a
provoditi terapijski program FP-a
supervizirati provođenje terapijskog programa FP-a
evaluirati ishode terapijskog programa (ciklička evaluacija)
uspostaviti suradnički odnos s korisnikom/obitelji, suradnicima u interdisciplinarnom timu, prvostupnikom čiji rad supervizira
argumentirano raspravljati o uzročno-posljedičnim odnosima drugih poremećaja i AP i FP-a, rehabilitacijskim metodama i instrumentima u dijagnostici i rehabilitaciji korekciji artikulacijskih i fonoloških poremećaja
planirati i osmisliti provođenje stručnih istraživanja u području fonoloških/artikulacijskih poremećaja
izraditi stručni i znanstveni (pregledni) rad
osmisliti stručno predavanje za širu javnost o fonološkim/artikulacijskim poremećajima

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja):
Nakon odslušanog predmeta studenti će moći:
provesti (direfencijalnu) logopedsku dijagnostiku između AP i FP (zasebno i u okviru šireg jezičnog poremećaja) koristeći adekvatne mjerne instrumente
interpretirati rezultate procjene i izraditi nalaz i preporuku
odrediti koja je vrsta fonoloških procesa prisutna u djeteta i koji su uzroci FP-a
izraditi plan logopedske terapije kod djece s FP, odabrati primjereni terapijski postupak i provesti terapiju
provoditi cikličku evaluaciju terapije
osmisliti i provesti stručno istraživanje iz područja FP-a i prezentirati (pismeno i usmeno) rezultate
izvještavati roditelje o tijeku terapije i provoditi savjetovanje roditelja

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave:
Predavanja i seminari.
Vježbe (15 sati) se održavaju kontinuirano tijekom semestra u 5 grupa u Centru za rehabilitaciju ERF-a.

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu:
Konačna ocjena formira se s obzirom na aktivnost studenta tijekom nastave (aktivnost i redovitost na predavanju, vježbama, seminarima; rasprave na seminarima; pripremljenost seminara tehnička i stručna) i pokazanog znanja na završnom ispitu (kolokviju).
Semirarski radovi se izrađuju i prezentiraju u grupi po 2-3 studenta. Seminarski radovi mogu biti pregledni i istraživački.
Seminarski rad potrebno je predati u pismenom obliku minimalno 5 dana prije održavanja seminara. U pismenom dijelu seminara ocjenjuje se pismenost studenata, koncepcija rada (rad treba biti razumljiv, pisan po strukturi stručnog/znanstvenog rada-članaka, pravilnog načina navođenja literature, izvornost rada, samostalnost u pisanju seminara). Pismeni rad treba biti pisan na računalu, proreda 1,5, sadržavati između 7 i 10 kartica teksta s literaturom, svaki seminar treba imati i kritički osvrt na rezulatate ako je istraživački ili na pročitanu literaturu ako je pregledni. Pismeni dio seminara predaje se nastavniku u elektronskoj verzijina pregled 5 dana prije izlaganja, a ako ima ispravaka, ispravljeni seminarski rad predaje se najkasnije prije izlaska na završnu provjeru znanja (to je uvjet za pristupanje ispitu).
Studenti usmeno prezentiraju seminarske radove (uz power point prezentaciju) i to u trajanju od minimalno 20 minuta, te postavljaju problemska pitanja o kojima ostali studenti raspravljaju nakon seminara. Aktivnost studenata u raspravi se vrednuje.
Na vježbama student na zahtjev mentora odrađuje dio logopedskog sata o čemu mentor vodi bilješke.

1. Integrirati kliničke informacije radi planiranja i provedbe logopedske procjene.
2. Osmisliti i provesti empirijsko istraživanje u području logopedije.
3. Integrirati kliničke informacije radi planiranja i provedbe logopedske intervencije.
4. Planirati, provesti i vrednovati prevencijske aktivnosti u području logopedije.
5. Primijeniti etička načela u logopedskom radu.
6. Koristiti suvremene tehnologije u planiranju i provedbi logopedskog rada.
7. Vrednovati ishode logopedske intervencije.
8. Predlagati rješenja iz područja komunikacije, slušanja, jezika, govora i glasa te čitanja, pisanja, hranjenja i gutanja osobama unutar i izvan profesionalnog okruženja zastupajući stručno mišljenje.
9. Planirati daljnji osobni stručni i znanstveni razvoj.
10. Kritički prosuditi interdisciplinarne stručne i znanstvene sadržaje u svrhu primjene suvremenih spoznaja u području logopedije.

1. Fonološki poremećaji, Blaži, D., 2011.
2. Povezanost uspješnosti vještine čitanja s nekim aspektima fonološkog razvoja, Blaži, D., Buzdum, I., Kozarić-Ciković, M., 2011.
3. Radna memorija i obrada jezičnih i nejezičnih podražaja u djece s posebnim jezičnim teškoćama, Blaži, D., Ljubojević, N., 2010.
4. Artikulacijski nasuprot fonološkom poremećaju, Blaži, D., Arapović, D., 2003.
5. Test artikulacije, Vuletić, D., 1980.
6. Rani jezični razvoj. Znanstvena monografija: Biti roditelj, Blaži, D., 2003.
7. Jezično znanje i auditivno pamćenje u djece s lošijim školskim uspjehom, Blaži, D., Znaor, M., Banek, Lj., 2000.
8. Fonološki poremećaji i fonemska diskriminacija u predškolske djece, Blaži, D., Vancaš, M., Prizl-Jakovac, T., 2010.
9. Dopunska literatura, Blaži, D. (1997): Obilježja posebnih jezičnih teškoća, u: Ljubešić, M. (ur.): Jezične teškoće školske djece, Školske novine, Zagreb, 97 - 104.
   Williams, A.L., McLeod, S., McCauey, R.J. (2010): Interventions for speech sound disorders in children. P.H.B. Publishing. Baltimore.
   Ingram, D., Ingram, K. (1999): An inovative phonological therapy programme. International Journal of Language and Communication Disorders. 34, 1, 60-61.
   Bowen, C., Cupples, L. (1999): Parents and children together (PACT): a collaborative approach to phonological therapy. International Journal of Language and Communication Disorders. 34, 1, 35-55.
   Bowen, C. (1998): Developmental phonological disorders: A practical guide for families and teachers. Melbourne: The Australian Council for Educational Research. Ltd.,

Obavezni predmet - Redovni studij - Logopedija