ERF
search
accessibility

Programi unapređivanja socijalne kompetencije

Šifra: 101934
ECTS: 4.0
Nositelji: prof. dr. sc. Zrinjka Stančić
Izvođači: dr. sc. Ana-Marija Bohaček - Seminar
prof. dr. sc. Zrinjka Stančić - Seminar

dr. sc. Ana-Marija Bohaček - Predavanja

dr. sc. Ana-Marija Bohaček - Auditorne vježbe
prof. dr. sc. Zrinjka Stančić - Auditorne vježbe
Prijava ispita: Studomat
Opterećenje:
Vrsta nastaveUkupno
Predavanja 15
Metodičke vježbe 30
Vježbe iz stranog jezika 30
Vježbe rekreacije 30
Kliničke vježbe 30
Vježbe u praktikumu 30
Diskusijske skupine 30
Auditorne vježbe 30
Laboratorijske vježbe 30
Lektorske vježbe 30
Vježbe tjelesnog odgoja 30
Seminar 15
* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)
Opis predmeta:
KOLEGIJ: PROGRAMI UNAPREĐIVANJA SOCIJALNE KOMPETENCIJE

3. godina, VI.semestar - obvezni (4 ECTS)

Nastavnik: prof.dr.sc. Zrinjka Stančić
Suradnik: mr.sc.Đurđica Ivančić

Oblik nastave: predavanja 15 sati
seminar 15 sati
vježbe 30 sati

Konzultacije: ponedjeljak 8.30-10.00

Način održavanja nastave: predavanja, seminar, utorak 16.00-17.30
vježbe, izvan fakulteta 8.00-17.30



SADRŽAJ:

Teorijska ishodišta socijalne kompetencije u osoba s intelektualnim teškoćama (Tredgold, 1922, Doll, 1947; Gurlanick, 1984; Stančić, V.1988; Greenspan i Grandfield, 1992)
Greenspanov model socijalne kompetencije
Guralnickov hijerarhijski model socijalne kompetencije
Greshamov koncept socijalne kompetencije
Socijalno kompetencija - pristupi usmjereni na unapređivanje osobne, socijalne, emocionalne i adaptivne kompetencije djece i mladih s intelektualnim teškoćama
Značaj socijalno kompetentnog ponašanja u aktivnostima svakodnevnog života
Poticanje i unapređivanje socijalne kompetencije u osoba s intelektualnim teškoćama: obitelji, školi/produženom stručnom postupku, odgojno-obrazovnom radu, učeničkom domu, lokalnoj zajednici (formalni okviri, struktura rada, resursi)
Program u produženom stručnom postupku/psihosocijalnoj rehabilitaciji - Program socijalne kompetencije u radu s učenicima s intelektualnim teškoćama (Stančić, Ivančić, 1997; Ivančić, Stančić 2002; 2004). Programska struktura: ciljevi, zadaci, podprogrami, programska područja, programske cjeline, tematska područja, teme, metode, postupci.
Individualni planovi podrške. Postupci za evaluaciju učinkovitosti programa.


ISHODI UČENJA

Nakon uspješno završenog kolegija studenti će moći definirati teorijska ishodišta i pojmove, imenovati i opisati različite modele socijalne kompetencije. Studenti će moći razmotriti formalni okvir, strukturu rada i resurse značajne za unapređivanje socijalne kompetencije u djece i mladih s intelektualnim teškoćama u različitim kontekstima (obitelj, škola, lokalna zajednica). Uz superviziju mentora, studenti će moći slijediti upute, pripremiti i izvesti odgojno-obrazovnu jedinicu u odabranim podprogramima (praktično-osobna, spoznajno-društvena, interesno-kreativna, emocio-socijalna kompetencija) i programskim područjima.

NAČIN RADA: frontalno, grupno, individualno, radionice aktivnog učenja

OBVEZE STUDENTA: Student je obavezan redovito prisustvovati i aktivno sudjelovati na predavanjima, seminarima i vježbama te samostalno i u timskome radu odrađivati planirane aktivnosti



NAČIN PRAĆENJA NAPRETKA I OCJENJIVANJE:
1. aktivno sudjelovanje u raznolikim oblicima rada tijekom predavanja (15%)
2. pripremanje i prikaz praktičnog rada na vježbama (20%), prikaz seminarskog rada (20%)
3. pismeni (30%), usmeni ispit (15%)

Ocjene:
91-100 bodova = izvrstan (5)
81 - 90 bodova = vrlo dobar (4)
71 - 80 bodova = dobar (3)
61 - 70 bodova = dovoljan (2)


LITERATURA:
Obavezna:
1. Ivančić,Đ., Stančić,Z. (2006): Program socijalne kompetencije za učenike s posebnim edukacijsko-socijalnim potrebama (učenici s intelektualnim teškoćama). Interni materijal.
2. Stančić,V. (2001): Dopunske teorije (U): Promišljanja o edukacijsko-rehabilitacijskoj znanosti, str..27-62, Zagreb, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
3. Stančić, Z. (1996): Socijalna zrelost, socijalni razvoj. Socijalni razvoj i adaptacija. Socijalni razvoj i socijalna kompetencija. Značenje socijalne kompetencije za osobe s mentalnom retardacijom. Greenspanov i Guralnikov model socijalne kompetencije. U: Analiza učinaka rehabilitacijskih programa na području socijalne komopetencije i spremnosti za učenje učenika usporenog kognitivnog razvoja, str.17-54. Doktorska disertacija, Zagreb, Fakultet za defektologiju Sveučilišta u Zagrebu.
4. Stančić, Z., Ivančić, Đ. (1999): Prijedlog programa socijalne kompetencije za učenike s posebnim potrebama osnovnoškolske dobi (u) Bašić i sur. (ur.) Odgoj u domovima - kako dalje, str.59-73., Zagreb, Ministarstvo rada i socijalne skrbi.
5. Stančić, Z. (2000): Promicanje korištenja slobodnog vremena u djece i mladih s posebnim potrebama, Naš prijatelj, Časopis za pitanja mentalne retardacije, 27, 3 - 4, 5 -12.
6. Velemir, B. (2006): Emocionalno-socijalni razvoj. Poticanje potencijala djece s posebnim obrazovnim potrebama. U: S Vama, polugodišnjak Hrvatske udruge za stručnu pomoć djeci s posebnim potrebama - IDEM, broj 4/5, str.19-23.

Preporučena uz program:
1. Siječić, E. (2001): Program poticanja praktično-osobne kompetencije u radu s učenicima s posebnim potrebama. Diplomski rad, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb (prikaz programskih tema i jedinica, str.20-60
2. Mišić,R. (2001): Program poticanja spoznajno-društvene kompetencije u radu s učenicima s posebnim potrebama. Diplomski rad, Edukacijsko-habilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb (prikaz programskih tema i jedinica, str.14-45

Preporučena literatura za pripremu seminara:
1. Desforges, C. (2001).: Uspješno učenje i poučavanje. Poučavanje samostalnosti u učenju, Educa, Zagreb.
2. Dijete, škola, obitelj. Časopis za odgoj i naobrazbu predškolske djece namjenjan stručnjacima i roditeljima, tema broja: Poticanje kreativnosti, Pučko otvoreno učilište, Biblioteka Korak po korak, Zagreb.
3. Goleman, D. (1997): Emocionalna inteligencija. Zašto može biti važnija od kvocijenta inteligencije. Mozaik knjiga, Zagreb.
4. Goleman, D. (2008): Socijalna inteligencija. Nova znanost o ljudskim odnosima. Mozaik knjiga, Zagreb.
5. Good, P. (1993): Kako pomoći klincima da se sami pomognu, Nip Alinea, Zagreb.
6. Ivančić, Đ., Stančić, Z. (2002): Roditelji-suradnici škole. (U): Moje dijete u školi (ur.Igrić,Lj). Hrvatska udruga za stručnu pomoć djeci s posebnim potrebama IDEM, Zagreb, str. 65-86.
7. Kurikulum za prvi razred osnovne škole: Stvaranje razreda usmjerenog na dijete, Zagreb, Udruga roditelja Korak po korak za promicanje življenja djece i obitelji.
8. Kurikulum za drugi, treći i četvrti razred osnovne škole: Stvaranje razreda usmjerenog na dijete, Zagreb, Udruga roditelja Korak po korak za promicanje življenja djece i obitelji.
9. Konvencija o pravima osoba s invaliditetom Ujedinjenih naroda, Konvencija_UN.pdf 269,76 kB
10. McEvory, M, Yoder,P. (1993): Interventions to Promote Social Skills and Emotional Development: DEC Recommended Practices. Indicators of Guality in Programs for Infants and Young Children with special needs and their families. Fulltext from ERIC.
11. Oatley, K., Jenkins, J.M. (2007): Razumijevanje emocija, Naklada Slap, Jastrebarsko.
12. Emocionalni razvoj i emocionalna inteligencija: pedagoške implikacije, Salovey,D. J., Slayter, D.J. (ur.) Educa, Zagreb, 1999.
13. Shapiro, L.E. (1998): Kako razviti emocionalnu inteligenciju djece. Mozaik knjiga, Zagreb.
14. Srebot, K. M. (2003): Putovanje u tišinu, Ostvarenje, Lekenik.
15. Wagner, A., Cvitković, D., Hojanić, R. (2006): Neke značajke odnosa sestara/braće i osoba s posebnim potrebama, Hrvatska revija za rehabilitacijka istraživanja, 42, 1, str.77-83.
16. Žic Ralić A., (2002): Struktura ponašanja djece u obitelji. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, 38, 2, str.165-186.

Zakoni i Pravilnici:
1. Zakon o ustanovama, Narodne novine 76/93., 29/97.
2. Obiteljski zakon, Narodne novine, 162/98., 116/03. http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/306171.html
3. Zakon o izmjenama i dopunama Obiteljskog zakona, Narodne novine, 17/04.
4. Zakon o potvrđivanju Konvencije o pravima osoba s invaliditetom i Fakultativnog protokola uz Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom un_konvencija_nn_mu_6_2007.pdf 423,53 kB
5. Zakon o socijalnoj skrbi, Narodne novine, 33/12http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_12_157_3289.html.
6. Zakon o udomiteljstvu, Narodne novine, 79/07., http://www.mspm.hr/content/download/6333/48645/file/ZAKON_O_UDOMITELJSTVU_NN_90_2011.doc
7. Pravilnik o sastavu i načinu rada tijela vještačenja u postupku ostvarivanja prava iz socijalne skrbi i drugih prava po posebnim propisima, Narodne novine, 39/98., 105/07.
8. Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama, Narodne novine, 87/2008, tekst s izmjenama i dopunama 2012..
9. Pravilnik o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju, Glasnik 4/96, Narodne novine 23/91.
10. Pravilnik o srednješkolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju, Glasnik 4/96, Narodne novine, 86/92.
11. Pravilnik o vrsti i djelatnosti doma socijalne skrbi, načinu pružanja skrbi izvan vlastite obitelji, uvjetima prostora, opreme i radnika doma socijalne skrbi, terapijske zajednice, vjerske zajednice, udruge i drugih pravnih osoba te centra za pomoć i njegu u kući, Narodne novine 64/09.

PLAN RADA


datum
TEMA PREDAVANJA
ZADACI
u nastavi
LITERATURA (preporučeni izvori literature)

26.02.2013. Uvodno predavanje i plan aktivnosti kroz kolegij Upoznavanje, aktivno slušanje Nastavni plan i program-preddiplomski studij, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

5.03.2013. Socijalna inkluzija i ljudska prava
Filozofija inkluzije i socijalni model
Socijalizacija, adaptivne vještine, socijalni razvoj, socijalna kompetencija
Mini predavanje, iskustvene vježbe, Stančić,Z. (1996): Socijalna zrelost, socijalni razvoj. Socijalni razvoj i adaptacija. Socijalni razvoj i socijalna kompetencija. Značenje socijalne kompetencije za osobe s mentalnom retardacijom. Greenspanov i Guralnikov model socijalne kompetencije. U: Analiza učinaka rehabilitacijskih programa na području socijalne komopetencije i spremnosti za učenje učenika usporenog kognitivnog razvoja. Doktorska disertacija, Fakultet za defektologiju Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, str.17-54.

12.03.2013. Temeljne odrednice za primjenu podprograma - praktično osobne kompetencije Mini predavanje, iskustvene vježbe, radionica Ivančić,Đ., Stančić,Z. (2006): Program socijalne kompetencije za učenike s posebnim edukacijsko-socijalnim potrebama (učenici s intelektualnim teškoćama). Interni materijal

19.03.2013. Temeljne odrednice za primjenu podprograma - spoznajno društvene kompetencije Mini predavanja, iskustvene vježbe i radionica Ivančić,Đ., Stančić,Z. (2006): Program socijalne kompetencije za učenike s posebnim edukacijsko-socijalnim potrebama (učenici s intelektualnim teškoćama). Interni materijal

26.03.2013. Temeljne odrednice za primjenu podprograma - interesno kreativne kompetencije Mini predavanja, iskustvene vježbe i radionica Ivančić,Đ., Stančić,Z. (2006): Program socijalne kompetencije za učenike s posebnim edukacijsko-socijalnim potrebama (učenici s intelektualnim teškoćama). Interni materijal

2.04.2013. Temeljne odrednice za primjenu podprograma - emocionalno socijalne kompetencije Mini predavanja, iskustvene vježbe i radionica Ivančić,Đ., Stančić,Z. (2006): Program socijalne kompetencije za učenike s posebnim edukacijsko-socijalnim potrebama (učenici s intelektualnim teškoćama). Interni material



TEMA SEMINARA i prijedlozi za razradu glavne teme Preporučena literatura,
Literaturu putem interneta
pretražuje student

9.04.2013.


Djeca i kompetencije
Socijalna kompetencija i tranzicija
Suradnjom do promicanja socijalne kompetencije
Poticanje razvoja socijalne inteligencije
Značaj emocionalne inteligencije u djece

skupna priprema i izlaganje Goleman, D. (1997): Emocionalna inteligencija. Zašto može biti važnija od kvocijenta inteligencije. Mozaik knjiga, Zagreb
P. Salovey, D. J. Sluyter, Educa Zagreb, 1999.: Emocionalni razvoj i
emocionalna intekligencija-pedagoške inplikacije
Shapiro, L.E. (1998): Kako razviti emocionalnu inteligenciju djece. Mozaik knjiga, Zagreb
Goleman, D. (2008): Socijalna inteligencija. Nova znanost o ljudskim odnosima. Mozaik knjiga, Zagreb
Internet
Ebsco base

16.04.2013. Djeca i obitelj
Obitelj djece s teškoćama u razvoju
Život uz roditelje-život uz udomitelje
Braća i sestre djece s teškoćama
Roditeljstvo i djeca s teškoćama
skupna priprema i izlaganje Konvencija o pravima djeteta
Obiteljski zakon, Narodne novine
Wagner,A., Cvitković,D., Hojanić,R. (2006): Neke značajke odnosa sestara/braće i osoba s posebnim potrebama, Hrvatska revija za rehabilitacijka istraživanja, 42, 1, str.77-83
Bezuk-Jakovina,J. (2002): Roditeljstvo i suradnja U: Kiš-Glavaš,L.,Fulgosi-Masnjak,R. (ur): Do prihvaćanja zajedno: integracija djece s posebnim potrebama. Priručnik za učitelje. Hrvatska udruga za stručnu pomoć djeci s posebnim potrebama IDEM, Zagreb.
Greenspan,S. (2003.): Obitelj, terapija, škola. Dijete s posebnim potrebama, poticanje intelektualnog i emocionalnog razvoja. Ostvarenje, 2003.
Ivančić,Đ., Stančić,Z. (2002): Roditelji-suradnici škole. (U): Moje dijete u školi (ur.Igrić,Lj). Hrvatska udruga za stručnu pomoć djeci s posebnim potrebama IDEM, Zagreb, str. 65-86.
Kraljević,R. (2007): Savjetovanje roditelja djece s posebnim potrebama. Mogućnosti i prepreke. Časopis S Vama, Hrvatska udruga za stručnu pomoć djeci s posebnim potrebama IDEM, broj 6, str.71-78.
Žic Ralić A., (2002): Struktura ponašanja djece u obitelji. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, 38, 2, str.165-186.

Članci kod nastavnika
Family values as an instrument of change, Special Children, Meeting childrens educational needs, 205, 2012.
I know my child, Special Children, Meeting childrens educational needs, 204, 2012.
Working with parents, 204, Special Children, Meeting childrens educational needs, 2012.

Internet
Ebsco base

23.04.2013. Djeca i učenje
Poučavanje samostalnosti u učenju
Kreiranje okruženja poticajnog za učenje
Poučavanje i različitosti
ICT tehnologija u funkciji komunikacije i školovanja
Razredno okruženje usmjereno potrebama učenika
Portfoglio
Građa lagana za učenje
Tehnike mapiranja


skupna priprema i izlaganje Konvencija o pravima djeteta
Desforges, C. Educa Zagreb 2001.: Uspješno učenje i poučavanje, str.
193-210 , 211-230

Članci kod nastavnika
Taking learning outdoors. Learning outside the classroom, Special Children, Meeting childrens educational needs, 205, 2012.
A slice of the real world. A partnership between a CO-op store and I CANs Dawn House School, Special Children, Meeting childrens educational needs, 205, 2012.
We need to talk about Gavin, Special Children, Meeting childrens educational needs, 205, 2012.
Classroom walkthroughs. Special Children, Meeting childrens educational needs, 205, 2012.
Harnessing graphics for a literacy solution, Special Children, Meeting childrens educational needs, 205, 2012.
Holding effective structured conversations, Special Children, Meeting childrens educational needs, 204, 2012.
Writing using grid-based select-and-click software, 204, Special Children, Meeting childrens educational needs, 2012.

Internet
Ebsco base

30.04.2013..
.





Djeca i slobodno vrijeme
Dostupnost sadržaja slobodnog vremena djeci s teškoćama u razvoju



skupna priprema i izlaganje Konvencija o pravima djeteta
Zbornik priopćenja s tribina pravobraniteljice za djecu, Zagreb, 2011., www.dijete.hr

Internet
Ebsco base

7.05.2013.
Djeca s teškoćama i kreativnost

Changing lives through music, Special children, Meeting childrens additional educational needs, 2012

Internet
Ebsco base

14.04.2013..







































Djeca u medijima (tv, tisak, film, književnost)




































Osmančević-Katkić,L., Salaj, I. (2010): Način utjecaja dječije književnosti i animiranog filma na oblikovanje stavova prema osobama s invaliditetom, Unapređenje kvalitete života djece i mladih, Tuzla, 2010, 333-341. (članak preuzeti kod nastavnika)

Stančić, Z., Femec, L., Čačko, N., Mršić, P., Hećimović, I., Bjelić, A., Gašpar, A. (2011). Dva lica zlatnih filmskih priča. U: 5.međunarodna konferencija o naprednim i sustavnim istraživanjima (ur.Lozanči, Opić), Učiteljski fakultet, 355-365.
http://www.youtube.com/results?search_query=dva+lica+zlatnih+filmskih+pri%C4%
Pozitivni sadržaji
Za djecu i o djeci, Zbornik priopćenja s tribina pravobraniteljice za djecu, Zagreb, 2007., www.dijete.hr
UNICEF - nacela za eticko izvješcivanje o djeci
UNICEF - smjernice za medijsko izvješcivanje o djeci

Knjiga Djeca u medijima, 2012, www.dijete.hr

Internet
Ebsco base


4.06.2013.

Djeca s teškoćama i sport skupna priprema i izlaganje Film Pobjednici
Organizacija Olimpijade za osobe s intelektualnim teškoćama
Organizacija Paraolimpijade
Gosti-mladi sudionici Olimpijade za osobe s teškoćama, MencampSport
English Learning Disability Sports Alliance (ELSDA)

Internet
Ebsco base


PREGLED TEMA I POPIS STUDENATA


DATUM
TEMA
TIM STUDENATA
9.04.2013. 1. Djeca i kompetencije

16.04.2013. 2. Djeca i obitelj
23.04.2013. 3. Djeca i učenje
30.04.2013. 4. Djeca i slobodno vrijeme
7.05.2013. 5. Djeca i kreativnost
14.05.2013. 6. Djeca u medijima (tv, tisak, film, književnost)
4.06.2013. 7. Djeca s teškoćama i sport




Upute za pisanje i izlaganje seminarskog rada

Seminarski rad predstavlja stručnu obradu izabrane teme. Izradom seminarskog rada student pokazuje teorijska i praktična znanja kao i sposobnosti samostalnog služenja domaćom i stranom literaturom u pismenoj obradi odabrane teme. Ciljevi seminarskog rada su proširivanje i produbljivanje znanja iz sadržaja predmetnog kolegija te stjecanje iskustava u pisanju stručnog rada.
Za seminarski rad studenti mogu pregledati ponuđene reference i iste proširiti dodatnom literaturom od čega barem jedna mora biti originalni znanstveni rad ne stariji od 10 godina. Originalni znanstveni radovi mogu se pretraživati po ključnim riječima i skidati u pdf formatu putem web stranica elektroničkih časopisa (preporuča se EBSCO baza). Sve informacije vezane uz dostupne baze podataka studenti mogu dobiti u knjižnici Fakulteta ili na linku KNJIŽNICA web stranice Fakulteta.
NASLOV rada može biti naslov koji je predložio predmetni nastavnik ili slobodni prijevod odabranog znanstvenog ili stručnog članka. Kada naslov seminarskog rada kreira tim studenata isti može biti slobodnije kreiran, no u tom slučaju treba biti kratak i jasan, a iz njega mora biti vidljiva problematika rada.
format: A4 (210x297 mm), prored 1.5, font 12, Times New Roman.
korice: ispisuje se naziv sveučilišta, fakulteta, naziv kolegija, ime i prezime skupine studenata, smjer, naslov rada, vrsta rada (seminarski rad), mjesto i godina. Preporučeni opseg je 10-15 stranica.
SADRŽAJ je kazalo pojedinih naslova s navođenjem stranica. Preporučuje se, prema potrebama rada, decimalna numeracija poglavlja i odlomaka u poglavljima (npr. 1.1 1.2 ).
Numeracija stranica započinje na stranici Uvoda rada; numeriraju se sve stranice, tj. kako stranice s tekstom, tako i stranice sa slikama (grafikoni, sheme, fotografije) i tablicama, ukoliko već nisu uklopljeni u tekst.
TEORIJSKI UVOD U TEMU sadrži osnovne podatke o predmetu istraživanja i objavljenim rezultatima dosadašnjih istraživanja ili stručnog rada te obrazlaže problem koji slijedi u radu i pretpostavku koja se temeljem dostupnih izvora provjerava. Na kraju Uvoda jasno je obrazložen cilj istraživanja ili prikaz glavne teme seminara.
CILJ istraživanja ili prikaz glavne teme može biti i zasebno kratko poglavlje.
RAZRADA TEME je poglavlje u kojem treba točno opisati glavnu temu, odabrane stručne članke i znanstvena istraživanja. Kod odabira istraživanja potrebno je opisati uzorak ispitanika te način prikupljanja podataka, statističke metode. Zbog preglednosti ovo poglavlje treba podijeliti na više podpoglavlja. Valja prikazati samo glavne i reprezentativne rezultate istraživanja te odabrati bitno. Rezultati neka budu opisani jasno, logičnim slijedom, a u pravilu ih valja dokumentirati fotografijama, crtežima, tablicama ili grafičkim prikazima. Svaka slika označava se brojem i sadrži potpuni opis. Opis slike ili grafičkog prikaza piše se ispod, a opis tablice iznad. Ilustracije trebaju biti razumljive i bez čitanja teksta. Slike i tablice se postavljaju iza teksta ili stranice na kojoj su prvi puta citirani.
Kada je tema seminarskog rada usmjerena na prikaz određenog programa, metoda, postupaka, materijala za procjenu ili poučavanje važno je iste cjelovito i slikovito prikazati, istaknuti mogućnosti primjene u radu s učenicima u našim uvjetima.
KOMENTAR I POVEZIVANJE S GRADIVOM je odjeljak koji govori o značenju GLAVNIH NALAZA rezultata Istraživanja i o tome jesu li pretpostavke potvrđene. Ne treba ponavljati rezultate, nego valja procijeniti koliko se oni slažu s poznatim činjenicama i rezultatima drugih autora i što se iz njih može zaključiti te koja se nova pitanja otvaraju i što bi dalje trebalo istražiti. Ukoliko su neki rezultati negativni treba obrazložiti moguće razloge ili eventualne propuste.
ZAKLJUČAK je kratko poglavlje u kojem se navode zaključci koji su doneseni na osnovi provedenog istraživanja.
PITANJA STUDENTIMA ZA RASPRAVU
LITERATURA - sadrži popis svih radova, monografija, zbornika ili drugih izvora koji se spominju u radu. Svaki citat u tekstu mora biti zastupljen u popisu literature i obratno. Literaturni podaci moraju sadržavati: imena autora, godinu objavljivanja rada, naslov rada, naziv časopisa, broj volumena i stranice koje rad obuhvaća. Bibliografske reference se navode abecednim redom uzevši u obzir početno slovo prezimena. Za dodatne informacijevidi link KNJIŽNICA na web stranici Fakulteta. U popisu literature treeba imati barem pet literaturnih referenci, od toga mora biti barem jedna knjiga i barem jedna internetska stranica.

Završnu verziju seminarskog rada potrebno je uz power point prezentaciju predati na CD-u. Studenti mogu u svrhe prezentacije seminarskog rada odabrati i poster. Posebnu pažnju treba posvetiti uklanjanju grešaka u pisanju, revidirati jezik i stil, ukloniti ponavljanja i nepotrebne dijelove teksta.
Ishodi učenja:
  1. Objasniti različite modele i programe u zajednici utemeljene edukacije i rehabilitacije za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom.
  2. Provesti, uz superviziju, edukacijsko-rehabilitacijsku procjenu razina motoričkog, senzornog, spoznajnog, emocionalnog i socijalnog funkcioniranja djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom te procjenu značajki njihova životnog okruženja (obitelj, škola, vršnjaci, stanovanje, zapošljavanje, itd.).
  3. Provesti, uz superviziju, edukacijsko-rehabilitacijske programe i postupke u cilju unapređenja funkcionalnog razvoja (sposobnosti, znanja i vještina), zadovoljavanja individualnih potreba i ostvarenja kvalitete življenja djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom.
Literatura:
6. semestar
Obavezni predmet - Redovni studij - Rehabilitacija
Termini konzultacija:

Programi unapređivanja socijalne kompetencije