1. komponenta

Vrsta nastave	Ukupno
Predavanja	30

* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)

Sadržaj predmeta:
Kolegij Psihološki aspekti oštećenja sluha pruža osnovna psihološka znanja potrebna pri
radu s osobama oštećena sluha i njihovim obiteljima. Tijekom kolegija razgovarat ćemo o
emocionalnim, kognitivnim, sociološkim, obrazovnim i lingvističkim aspektima razvoja
djece oštećenog sluha i kako ti aspekti utječu na formiranje ličnosti i identiteta gluhe
osobe. Dotaknut ćemo pojmove kulture i jezika gluhih te kohlearne implantacije u
kontekstu psihološkog razvoja kao i vrste nasilja prema osobama s oštećenjem sluha.
Govorit ćemo i o psihološkoj procjeni, psihopatologiji, psihoterapiji, savjetovanju te
prevenciji psiholoških poteškoća kod osoba oštećenog sluha.

Cilj kolegija:
Dva su osnovna cilja ovoga kolegija.
Prvi cilj uključuje razumijevanje općih psiholoških procesa, mogućih psiholoških
poteškoća te oblike intervencija i prevencije, pri tome uzimajući u obzir kulturološke i
individualne posebnosti osoba oštećenog sluha.
Drugi cilj se odnosi na razvoj kritičkog mišljenja o uzročno-posljedičnim procesima
vezanima uz psihološke aspekte, psihopatologiju te savjetovanje osoba oštećena sluha.

1. , 1. Scheetz, N.A. (2004). Psychological aspects of deafness. Boston, MA: Pearson
   Education.
   2. Skripta kolegija Psihološki aspekti oštećenja sluha (2012)
   
   Sljedeći članci i poglavlja su obavezna literatura koja se nalazi u skripti:
   
   Aguayo, M. O. i Coady, N. F. (2001). The experience of deafened adults: implications for
   rehabilitative services. Health and Social Work. Preuzeto s www.freelibrary.com
   Greenberg, M. (2000). Educational interventions: Prevention and promotion of
   Competence. U Peter Hindley & Kitson, N., Mental health and deafness (pp. 311-
   336). London: Whurr Publishers.
   Ivasović, V. (2002). Psihološke implikacije kohlearne implantacije. Suvremena
   psihologija 5(1): 85-104.
   Ivasović, V. & Andrijević, L. (2005). Savjetovalište za roditelje i djecu koja nisu
   korisnici Centra. Zbornik radova sa stručnih skupova: 153-154. Zagreb: Centar za
   odgoj i obrazovanje
   Ivasović, V. (2005). Psihološka i neuropsihološka procjena djece s oštećenjem sluha.
   Zbornik radova sa stručnih skupova: 155-158. Zagreb: Centar za odgoj i
   obrazovanje
   Ivasović, V. (2006a). Psihologija i gluhoća: etički principi i strukovni standardi.
   Suvremena psihologija 9(1): 63-87.
   Ivasović, V. (2006b). Mentalno zdravlje i gluhoća. U Ivan Š. (Ur.), VII Bioetički okrugli
   stol Bioetički aspekti komuniciranja s gluhim pacijentima: Zbornik radova (str.
   85-106). Rijeka: Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci - Katedra za društvene
   znanosti.
   Kuhn, N. (2012). Socioemocionalne teškoće gluhe i nagluhe djece: učestalost i obiteljski
   čimbenici. Doktorski rad. (2. poglavlje)
   Mayberry, R. I. (2002). Cognitive development of deaf children: The interface of
   language and perception in neuropsychology. U S. J. Segaolwitz & I. Rapin (Eds.)
   Handbook of Neuropsychology, 2nd Edition, Volume 8, Part II (pp. 71-107). 2nd
   Edition. Amsterdam: Elsvier
   Spencer, P. A. i Marshark, M. (2010). Evidence-based practice in educating deaf and
   hard-of-hearing students. New York, NY: Oxford University Press. (Poglavlje 10:
   Programing for children with multiple disabilities)
   Sullivan, P., Brookhouser, P., & Scanlan, M. (2000): Maltreatment of deaf and hard of
   hearing children. U Peter Hindley & Kitson, N., Mental health and deafness (pp.
   149-184). London: Whurr Publishers., , , .
2. , Andrews, J.F., Leigh, I., & Weiner, T. (2004). Deaf People: Evolving Perspectives from
   Psychology, Education, and Sociology. Needham Heights, MA: Allyn and Bacon.
   Edwards, L. & Crocker S. (2008). Psychological processes in deaf children with complex Ninoslava Kuhn Psihološki aspekti oštećenja sluha
   
   3
   needs: An evidence-based practical guide (pg. 4 , 5 i 6). London: Jessica Kingsley
   Publishers.
   
   Glickman, N.S. (2009). Cognitive-behavioral therapy for deaf and hearing persons with
   language and learning challenges. New York, NY: Taylor & Francis Group.
   Glickman, N.S. & Gulati, S. (2003). Mental health care of deaf people: A culturally
   affirmative approach. Mahwah, NJ: Lawrence Erlbaum Associates.
   Glickman, M.A. & Harvey, N.S. (1996). Culturally affirmative psychotherapy with deaf
   persons. Mahwah, NJ: Lawrence Erlbaum Associates.
   Guthmann, D. The Gray Area: Ethics in providing clinical services to deaf and hard of
   hearing individuals. (Preuzeto s http://www.mncddeaf.org/articles/ethics_ad.htm)
   Harvey, M.A. (2003). Does God have a cohlear implant? U Neil S. Glickman & Gulati,
   S. (Ur), Mental health care of deaf people: A culturally affirmative approach (pp.
   327-346). Mahwah, NJ: Lawrence Erlbaum Associates.
   Hindley, P. & Kitson, N. (2000). Mental Health and Deafness. London: Whurr Publishers
   Ivasović, V. & Andrijević Gajić, L. (2008). Gluho/nagluho dijete u redovnom
   obrazovnom sustavu problem ili izazov? Zagreb: Hrvatski savez gluhih i nagluhih
   osoba.
   Lederberg, A. (1993). The impact of deafness on mother-child and peer relationships. U
   Marc M. & Clark, M.D., Psychological perspectives on deafness (str. 93-119).
   Hillsdale, NJ: Lawrence Erlbaum Associates Publishers.
   Marschark, M. (1993). Psychological development of deaf children. New York, NY:
   Oxford University Press.
   Marshark, M. & Hauser, P.C. (2008). Deaf cognition: Foundations and outcomes. New
   York, NY: Oxford University Press.
   Shirmer, B.R. (2001). Psychological, social, and educational dimensions of deafness.
   Needham Heights, MA: Allyn and Bacon.
   Spradley, T.S. & Spradley J. P. (1987). Deaf like me. Washington, DC: Gallaudet
   University Press.
   Turner, J. Klein, H. & Kitson, N. (2000). Interpreters in mental health settings. U Peter
   Hindley & Kitson, N., Mental health and deafness (pp. 297-310). London: Whurr
   Publishers.
   
   Studentima koji su zaintersirani u tematiku predlažem čitanje odgovarajućih poglavlja
   preporučene literature te gore navedenu literaturu kao referencu za daljnje učenje. Skripta
   sadrži članke i poglavlja koja će biti obavezna za pročitati uz predviđena poglavlja
   udžbenika, ali sadrži i neke preporučene članke koji nisu obavezni za pročitati. Skripta se
   može posuditi u knjižnici fakulteta i odnijeti na kopiranje (najbolje da jedna osoba ostavi
   skriptu na kopiranju za sve)., , , .

Obavezni predmet - Redovni studij - Logopedija