ERF
search
accessibility

Komunikacija osoba oštećena vida

Šifra: 131053
ECTS: 6.0
Nositelji: prof. dr. sc. Tina Runjić
Izvođači: Matea Kasun Luburić , pred. - Seminar
prof. dr. sc. Tina Runjić - Seminar

Matea Kasun Luburić , pred. - Auditorne vježbe
prof. dr. sc. Tina Runjić - Auditorne vježbe
Prijava ispita: Studomat
Opterećenje:

1. komponenta

Vrsta nastaveUkupno
Predavanja 30
Auditorne vježbe 15
Seminar 15
* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)
Opis predmeta:
Ciljevi predmeta:
Upoznati studente s obilježjima komunikacijskih vještina, s osobitim naglaskom na specifičnosti komunikacijskih vještina osoba oštećena vida.
Poučiti studente o utjecaju komunikacijskih vještina na svakodnevno funkcioniranje osoba oštećena vida.
Osposobiti studente za procjenu komunikacijskih vještina osoba oštećena vida te kreiranje i provođenje programa u području komunikacije osoba oštećena vida.

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja):
Razlikovati čimbenike koji utječu na komunikaciju.
Procijeniti utjecaj oštećenja vida na komunikaciju osobe s oštećenjem vida.
Objasniti i razumjeti utjecaj komunikacijskih obrazaca okoline na funkcioniranje osobe s oštećenjem vida.
Dizajnirati plan i odabrati metode podrške u području komunikacije.
Organizirati kvalitetnu okolinu za osobe oštećenjem vida.
Planirati, kreirati i provesti programe u području komunikacije.

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave:
Komunikacijske vještine
Verbalna komunikacija osoba oštećena vida
Neverbalna komunikacija osoba oštećena vida
Utjecaj različitih okolinskih faktora na specifičnosti komunikacije osoba oštećena vida
Predgovorni i govorni razvoj osoba oštećena vida
Preduvjeti pismenosti osoba oštećena vida
Igra kao oblik komunikacije slijepe djece
Procjena komunikacijskih vještina osoba oštećena vida.

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata:
biti će tijekom nastave i na završnom ispitu.
Konačna ocjena je rezultat ocjena koje student zasluži na oba kolokvija.
Ishodi učenja:
  1. Provesti edukacijsko-rehabilitacijsku procjenu razina motoričkog, senzornog, spoznajnog, emocionalnog i socijalnog funkcioniranja djece, mladih i odraslih osoba s oštećenjima vida, s motoričkim poremećajima, s kroničnim bolestima, s intelektualnim teškoćama, s teškoćama učenja, s deficitom pažnje i hiperaktivnim poremećajem, s poremećajima iz autističnog spektra , s višestrukim teškoćama i s drugim razvojnim i stečenim teškoćama funkcioniranja različitih uzroka (u daljnjem tekstu: djeca s teškoćama u razv
  2. Kritički prosuđivati ostvarivanje prava i preuzimanje odgovornosti svih dionika u sustavima koji razvijaju modele i pružaju skrb i podršku djeci s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom
  3. Zagovarati i kreirati postupke unapređenja procesa socijalne inkluzije te razvoja suvremenih modela i programa podrške u zajednici za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom
  4. Procijeniti čimbenike i obilježja kvalitete življenja djeca s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom te njihovih obitelji
  5. Kreirati nove oblike procjene zadovoljavanja potreba pojedinaca i skupina djece teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom
  6. Oblikovati i primjenjivati individualizirane, znanstveno utemeljene, edukacijsko-rehabilitacijske programe i postupke u cilju unapređenja funkcionalnog razvoja (sposobnosti, znanja i vještina) i ostvarenja kvalitete življenja djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom
  7. Evaluirati učinke edukacijsko-rehabilitacijskih programa i postupaka
  8. Modificirati/preoblikovati edukacijsko-rehabilitacijske programe i postupke s obzirom na njihove učinke
  9. Analizirati i razvijati pretpostavke i standarde kvalitete edukacijsko-rehabilitacijske podrške
  10. Primjenjivati vještine timskog rada i suradnje sa stručnjacima različitih profila, s različitim organizacijama i sustavima te osobama iz životnog okruženja djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom (obitelj, skrbnici, vršnjaci, partneri, sustanari, kolege, itd.)
  11. Analizirati sustave i modele podrške u zajednici i odabrati primjerene individualnim potrebama djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom
Literatura:
  1. Interpersonalna komunikacija, Reardon, K.K., 1998.
  2. Nonverbal Behavior in Interpersonal Relations, Richmond, V.P., McCroskey, J.C., 2000.
  3. Nonverbal Communication in Human Interaction, Knapp, M.L., Hall, J.A., 1997.
  4. do mothers interact differently with children who are visually impaired? Journal of Visual Imairment and Blindness, Behl, D.D., Akers, J.G., Boyce, G.C., Taylor, M.J., 1996.
  5. How does a blind infant develop and identity? A comaparasion betveen development of identity in nonhandicapped and blind infants (general development 0-2 years), taking place via interactions with their caretakers, Ingsholt, A., 1988.
1. semestar
Obvezni predmeti - Edukacijska rehabilitacija (INK i VID), 1. semestar - Redovni studij - Edukacijska rehabilitacija
Obvezni predmeti - Edukacijska rehabilitacija (VID i ART), 1. semestar - Redovni studij - Edukacijska rehabilitacija
Obavezni predmet - Redovni studij - Edukacijska rehabilitacija

3. semestar
Obvezni predmeti - Edukacijska rehabilitacija (INK i VID), 1. semestar - Redovni studij - Edukacijska rehabilitacija
Obvezni predmeti - Edukacijska rehabilitacija (VID i ART), 1. semestar - Redovni studij - Edukacijska rehabilitacija
Termini konzultacija:

Komunikacija osoba oštećena vida