ERF
search
accessibility

Komunikacija osoba oštećena vida

Šifra: 131053
ECTS: 6.0
Nositelji: prof. dr. sc. Tina Runjić
Izvođači: pred. Matea Luburić - Seminar
prof. dr. sc. Tina Runjić - Seminar

pred. Matea Luburić - Auditorne vježbe
prof. dr. sc. Tina Runjić - Auditorne vježbe
Prijava ispita: Studomat
Opterećenje:
Vrsta nastaveUkupno
Predavanja 30
Metodičke vježbe 15
Vježbe iz stranog jezika 15
Vježbe rekreacije 15
Kliničke vježbe 15
Vježbe u praktikumu 15
Diskusijske skupine 15
Auditorne vježbe 15
Laboratorijske vježbe 15
Lektorske vježbe 15
Vježbe tjelesnog odgoja 15
Seminar 15
* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)
Opis predmeta:
Ciljevi predmeta:
Upoznati studente s obilježjima komunikacijskih vještina, s osobitim naglaskom na specifičnosti komunikacijskih vještina osoba oštećena vida.
Poučiti studente o utjecaju komunikacijskih vještina na svakodnevno funkcioniranje osoba oštećena vida.
Osposobiti studente za procjenu komunikacijskih vještina osoba oštećena vida te kreiranje i provođenje programa u području komunikacije osoba oštećena vida.

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja):
Razlikovati čimbenike koji utječu na komunikaciju.
Procijeniti utjecaj oštećenja vida na komunikaciju osobe s oštećenjem vida.
Objasniti i razumjeti utjecaj komunikacijskih obrazaca okoline na funkcioniranje osobe s oštećenjem vida.
Dizajnirati plan i odabrati metode podrške u području komunikacije.
Organizirati kvalitetnu okolinu za osobe oštećenjem vida.
Planirati, kreirati i provesti programe u području komunikacije.

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave:
Komunikacijske vještine
Verbalna komunikacija osoba oštećena vida
Neverbalna komunikacija osoba oštećena vida
Utjecaj različitih okolinskih faktora na specifičnosti komunikacije osoba oštećena vida
Predgovorni i govorni razvoj osoba oštećena vida
Preduvjeti pismenosti osoba oštećena vida
Igra kao oblik komunikacije slijepe djece
Procjena komunikacijskih vještina osoba oštećena vida.

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata:
biti će tijekom nastave i na završnom ispitu.
Konačna ocjena je rezultat ocjena koje student zasluži na oba kolokvija.
Ishodi učenja:
  1. Provesti edukacijsko-rehabilitacijsku procjenu razina motoričkog, senzornog, spoznajnog, emocionalnog i socijalnog funkcioniranja djece, mladih i odraslih osoba s oštećenjima vida, s motoričkim poremećajima, s kroničnim bolestima, s intelektualnim teškoćama, s teškoćama učenja, s deficitom pažnje i hiperaktivnim poremećajem, s poremećajima iz autističnog spektra , s višestrukim teškoćama i s drugim razvojnim i stečenim teškoćama funkcioniranja različitih uzroka (u daljnjem tekstu: djeca s teškoćama u razv
  2. Kritički prosuđivati ostvarivanje prava i preuzimanje odgovornosti svih dionika u sustavima koji razvijaju modele i pružaju skrb i podršku djeci s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom
  3. Zagovarati i kreirati postupke unapređenja procesa socijalne inkluzije te razvoja suvremenih modela i programa podrške u zajednici za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom
  4. Procijeniti čimbenike i obilježja kvalitete življenja djeca s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom te njihovih obitelji
  5. Kreirati nove oblike procjene zadovoljavanja potreba pojedinaca i skupina djece teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom
  6. Oblikovati i primjenjivati individualizirane, znanstveno utemeljene, edukacijsko-rehabilitacijske programe i postupke u cilju unapređenja funkcionalnog razvoja (sposobnosti, znanja i vještina) i ostvarenja kvalitete življenja djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom
  7. Evaluirati učinke edukacijsko-rehabilitacijskih programa i postupaka
  8. Modificirati/preoblikovati edukacijsko-rehabilitacijske programe i postupke s obzirom na njihove učinke
  9. Analizirati i razvijati pretpostavke i standarde kvalitete edukacijsko-rehabilitacijske podrške
  10. Primjenjivati vještine timskog rada i suradnje sa stručnjacima različitih profila, s različitim organizacijama i sustavima te osobama iz životnog okruženja djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom (obitelj, skrbnici, vršnjaci, partneri, sustanari, kolege, itd.)
  11. Analizirati sustave i modele podrške u zajednici i odabrati primjerene individualnim potrebama djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom
Literatura:
  1. Interpersonalna komunikacija, , Reardon, K.K., , 1998.
  2. Nonverbal Behavior in Interpersonal Relations, , Richmond, V.P., McCroskey, J.C., , 2000.
  3. Nonverbal Communication in Human Interaction, , Knapp, M.L., Hall, J.A., , 1997.
  4. do mothers interact differently with children who are visually impaired? Journal of Visual Imairment and Blindness, , Behl, D.D., Akers, J.G., Boyce, G.C., Taylor, M.J., , 1996.
  5. How does a blind infant develop and identity? A comaparasion betveen development of identity in nonhandicapped and blind infants (general development 0-2 years), taking place via interactions with their caretakers, , Ingsholt, A., , 1988.
1. semestar
Obvezni predmeti - Edukacijska rehabilitacija (INK i VID), 1. semestar - Redovni studij - Edukacijska rehabilitacija
Obvezni predmeti - Edukacijska rehabilitacija (VID i ART), 1. semestar - Redovni studij - Edukacijska rehabilitacija
Obavezni predmet - Redovni studij - Edukacijska rehabilitacija

3. semestar
Obvezni predmeti - Edukacijska rehabilitacija (INK i VID), 1. semestar - Redovni studij - Edukacijska rehabilitacija
Obvezni predmeti - Edukacijska rehabilitacija (VID i ART), 1. semestar - Redovni studij - Edukacijska rehabilitacija
Termini konzultacija:

Komunikacija osoba oštećena vida