| Zvanje: | asistent |
| Lokacija: | 10 |
| E-mail: | |
| Osobna stranica na Webu: | https://www.linkedin.com/in/mvrankicpavon |
| Organizacijska jedinica: | Odsjek za inkluzivnu edukaciju i rehabilitaciju |
| Godina diplomiranja: | 2019. |
| Na sveučilištu od: | 2023. |
prijediplomski
diplomski
Vrankić Pavon, M., & Žic-Ralić, A. (2025). Predictors of parenting dimensions in families of children with disabilities. Specijalna Edukacija I Rehabilitacija, 24(2), 143–164. https://doi.org/10.5937/specedreh24-55990
Žic Ralić, A., Bubalo, S., & Vrankić Pavon, M. (2025). Social and Emotional Competencies of Children with Autism Spectrum Disorder and/or Intellectual Disability. Journal of Autism and Developmental Disorders. https://doi.org/10.1007/s10803-025-06864-2
Vrankić Pavon, M., Wagner Jakab, A., & Löw, A. (2024). Exploring relationship satisfaction in mothers of children with disabilities: the predictive role of interparental conflicts and moderating role of dyadic coping. Frontiers in Psychiatry, 14. https://doi.org/10.3389/fpsyt.2023.1307827
Löw, A., Wagner Jakab, A., & Vrankić Pavon, M. (2022). Couple interactions and relationship satisfaction in parents of children with autism spectrum disorder. Life Span and Disability, 25, 245–271.
Interesi
Članstva
2020. - danas: Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora
2020. - danas: Udruga edukacijskih rehabilitatora Grada Zagreba i Zagrebačke županije
2025. - danas: Nadzorni odbor Udruge edukacijskih rehabilitatora Grada Zagreba i Zagrebačke županije
2025. - danas: Radna skupina za znanost i obrazovanje Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora
Edukacije
2025. - danas: edukacija iz sistemske obiteljske psihoterapije
POKAR: Psihosocijalno funkcioniranje, kvaliteta života osoba s ADHD-om i roditeljstvo djece s ADHD-om (2025-2029)
Cilj projekta je istražiti psihosocijalno funkcioniranje i kvalitetu života osoba s ADHD-om i roditeljstvo djece s ADHD-om.
Kroz pet dodatnih ciljeva istražit će se razlike u psihosocijalnom funkcioniranju te kvaliteti života prije i nakon dijagnoze, razlike u funkcioniranju muškaraca i žena s ADHD-om, uloga kompenzacijskih strategija, kao i odnos roditeljskih atribucija, dimenzija roditeljstva i problema u ponašanju djece s ADHD-om. Uvid u doživljaj roditeljske kompetencije i roditeljske uloge te potrebu za stručnom podrškom bit će dobiven u kvalitativnom dijelu istraživanja s roditeljima koji imaju ADHD i dijete s ADHD-om.
Istraživanje će se osloniti na mješoviti kvantitativni i kvalitativni metodološki pristupa, a provodit će se na kliničkom uzorku odraslih osoba sa sumnjom na ADHD (N=100), na neprobabilističkom uzorku roditelja djece s ADHD-om (N=100) i njihove djece s ADHD-om (N=100). Bit će korišteni instrumenti s dobrim psihometrijskim svojstvima, uz razvoj nove skale za kompenzacijske strategije. Kvalitativni dio uključit će polustrukturirane intervjue i fokusnu grupu.
Očekivani znanstveni doprinos ogleda se u validaciji složenih modela koji uključuju medijatore i moderatore, uvođenju rodno osjetljive perspektive te prikazu glasova odraslih osoba i roditelja s ADHD-om. Projekt će omogućiti razvoj učinkovitijih procjena i intervencija, prilagođenih stvarnim potrebama odraslih s ADHD-om i njihovih obitelji.
Percepcija inkluzije učenika, inkluzivnih postupaka učitelja i školske klime (2024-2027)
Dosadašnja međunarodna istraživanja nisu dala jasan uvid u razinu primjene inkluzivnih postupaka učitelja predmetne nastave, kao niti u međusobnu povezanost školske klime, inkluzivnog poučavanja i percepcije inkluzije učenika sa i bez teškoća u razvoju. Cilj istraživanja je analizirati percepciju inkluzije učenika (socijalna inkluzija, emocionalna dobrobit i akademsko samopoimanje), inkluzivnih postupaka učitelja (individualizacija i diferencijacija) te percepciju školske klime iz perspektive tipičnih učenika, učenika s teškoćama u razvoju i učitelja predmetne nastave. U istraživanju će se utvrditi postoje li razlike između učenika s teškoćama i njihovih tipičnih vršnjaka u percepciji inkluzije, inkluzivnih postupaka učitelja i školske klime te razlikuje li se percepcija učenika od percepcije njihovih učitelja. Pored toga istražit će se povezanosti između percepcije inkluzije učenika, inkluzivnih postupaka učitelja i školske klime. Istraživanje će se provesti u četiri županije u Republici Hrvatskoj (Grad Zagreb, Splitsko-dalmatinska županija, Dubrovačko-neretvanska županija, Međimurska županija) te u četiri kantona Bosne i Hercegovine (Hercegovačko-neretvanski, Zapadnohercegovački i Hercegbosanski i Srednjobosanski ). U istraživanju će sudjelovati tipični učenici i učenici s teškoćama u razvoju 6. i 7. (u Bosni i Hercegovini 7. i 8.) inkluzivnih razreda u redovitim osnovnim školama te njihovi učitelji iz hrvatskog jezika, matematike i razrednici. U istraživanju će se koristiti Upitnik percepcije inkluzije – verzija za učenike i verzija za učitelje (PIQ; Venetz i sur., 2015), Skala inkluzivnih postupaka učitelja – verzija za učenike i verzija za učitelje (ITPS; Schwab i sur., 2022) te Hrvatski upitnik školske klime – verzija za učenike i verzija za učitelje (Velki i Kuterovac Jagodić, 2014; 2023). U ovom istraživanju prvi će se put primijeniti i ispitati metrijske karakteristike ITPS skale prevedene na hrvatski jezik.
Inkluzivno poučavanje podrazumijeva ulaganje više truda u pripremu i realizaciju nastave, te očekujemo da će učitelji biti spremniji na dodatni angažman ako u školi postoji pozitivna školska klima. Isto tako očekujemo da će viša razina inkluzije učenika biti povezana s višom razinom primjene inkluzivnog poučavanja i boljom školskom klimom. Rezultati ovog istraživanja doprinijet će razumijevanju iskustva učenika u školskom okruženju te koliko inkluzivni postupci učitelja i školska klima doprinose njihovoj emocionalnoj dobrobiti, socijalnoj inkluziji i akademskom samopoimanju. Nadalje, rezultati će dati uvid u primjenu inkluzivnih postupaka od strane učitelja i pomoći u prepoznavanju područja u kojima je učiteljima i učenicima potrebna dodatna podrška. Istraživanje će time pružiti osnovu za razvoj inkluzivnih obrazovnih strategija koje promiču optimalan razvoj svih učenika, bez obzira na teškoće u razvoju i njihove individualne razlike. Razumijevanje kako učenici percipiraju svoju socijalnu inkluziju, emocionalnu dobrobit i akademsko samopoimanje može usmjeriti učitelje, stručne suradnike i ostale dionika odgoja i obrazovanja na stvaranje podržavajuće okoline za sve učenike, u kojoj se svi učenici osjećaju prihvaćeno, imaju jednake šanse za uspjeh i ostvarivanje svog punog potencijala.
Partnerski odnosi u kontekstu stresa (2020-2025)
Cilj projekta bio je longitudinalno ispitati odnosa stresa i partnerskih odnosa kod parova koji su izloženi stresorima u pogledu: vlastitog fizičkog i/ili mentalnog zdravlja, roditeljstva djece s teškoćama u razvoju i/ili djece s problemima u ponašanju te socio-ekonomske ugroženosti. Rezultati provedenog istraživanja pridonijeli su smjernicama za buduće intervencije na individualnoj, dijadnoj, obiteljskoj, kao i na društvenoj razini.
Poveznica na rad objavljen u okviru projekta: https://www.frontiersin.org/journals/psychiatry/articles/10.3389/fpsyt.2023.1307827/full
1.9.2023. - danas: Sveučilište u Zagrebu Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Odsjek za inkluzivnu edukaciju i rehabilitaciju, asistentica
18.3.2021.-31.8.2023.: Osnovna škola Jabukovac - Zagreb, stručna suradnica edukacijska rehabilitatorica
8.12.2020.-17.3.2021. Centar za autizam Zagreb, učiteljica edukacijska rehabilitatorica u posebnom razrednom odjelu
9.10.2019.-8.10.2020. Osnovna škola Ivana Granđe Soblinec, stručna suradnica edukacijska rehabilitatorica
Čitanje knjiga, slušanje podcasta, kuhanje, šetnje u prirodi i putovanja