Vrsta nastave	Ukupno
Predavanja	60

* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)

Ciljevi predmeta:
Student primarno ima intelektualni pristup temi u obradi tzv. posebne kriminologije. Kako je uvjet za upis predmeta položen Uvod u kriminologiju, student integrira teoriju s analitičkim i znanstveno istraživačkim pokazateljima stanja, kretanja karakteristika kriminaliteta općenito i kriminaliteta pojedinih (skupina) kaznenih djela te istraživačkim i praktičnim metodama preventivnog djelovanja.

Sadržaj i raspored rada:

datum/termin Tema (i literatura)
1 Pojam kaznenog prava i definicije kriminalnog ponašanja
2 Teorije kreiranja, kršenja i provođenja zakona
3 Analiza stanja i kretanja kriminaliteta u RH i u svijetu ? problemi prijavljivanja, bilježenja, procesuiranja)
4 Istraživanja fenomenologije kriminaliteta
5 Procjena i istraživanja tamne brojke kriminaliteta
6 Kriminološke osobitosti imovinskog kriminaliteta
7 Kriminološke osobitosti imovinskog kriminaliteta s elementima nasilja (razbojništvo i razbojničke krađe, uništenja i oštećenja tuđe stvari, iznuda)
8 Kriminološke osobitosti nasilničkog kriminaliteta s naglaskom na ubojstvo)
9 Kriminološke osobitosti kriminaliteta vezanog uz vrijednosti zaštićene međunarodnim pravom s naglaskom na kriminalitet vezan uz drogu
10 Kriminološke osobitosti organiziranog kriminaliteta
11 Strah od kriminaliteta; Prevencija kriminaliteta - modeli, definicije, dokumenti
12 Sigurnost na javnim prostorima; oblikovanje okoline - programi
13 Prevencija u susjedstvu; Zaštita građana - programi
14 Primjeri programa prevencije kriminaliteta po kaznenim djelima-razbojništvo, silovanje, trgovina ljudima
15 Smjernice za prevenciju kriminaliteta, Evaluacija programa prevencije kriminaliteta


Obavezna literatura:

1. Kriminologija, zbirka predavanja.
2. Kazneni zakon Republike Hrvatske
3. Mikšaj - Todorović, Lj. (2004): Kriminalno ponašanje. U: Bašić, Koller-Trbović i Uzelac (ur.): Poremećaji u ponašanju i rizična ponašanja ? pristupi i pojmovna određenja. ERF, Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
4. Singer,M.(1998): Organizirani kriminal.Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, 5,2,547-576.
5. Dujmović,Z., Mikšaj-Todorović,Lj., Buđanovac,A.(2003): Struktura razbojničkog kriminaliteta u Republici Hrvatskoj i postupanje policije. Kriminologija i socijalna integracija, 11,1,13-23.
6. Singer, M.(1994): Kriminalni povrat. U: Singer,M. (1994): Kriminologija. Globus, Zagreb.
7. Bodson, J., Leeke, J., Lelandais, I., Nolin, G., Soria, L., Virgin, M. (2008):
International report on crime prevention and community safety: Trends and Perspectives.
International centre for the prevention of crime (ICPC), Quebec, Canada.
8. Doležal, D. (u tisku): razumijevanje straha od kriminaliteta. Hrvatska revija za
rehabilitacijska istraživanja, u tisku.
9. Meško, G. (2002): Osnove preprečevanja kriminalitete. Visoka policijsko-varnostna šola,
pridružena članica Univerze v Ljubljani.
1 0. Sansfacon, D. (2004): Of Prevention and Security. Reflections on Sustainable Governance
of Community Security. International centre for the prevention of crime (ICPC), Quebec,
Canada.
10. Welsh, B.C., Farrington, D.P. (2005). Evidence-based crime prevention: Conclusions and
Directions for a safer society. Canadian Journal of Criminology and Criminal Justice,
337-354.

Preporučena literatura:

Williams,K.,S. (1997): Criminology. Blackstone Press Limited. London. (str. 1- 98)

Ocjenjivanje i vrednovanje studenata:
Na pismenom dijelu ispita (kolokvij ili završni) student može maksimalno postići 20 bodova pri čemu su postignuti bodovi izjednačeni sa sljedećim kriterijima za formiranje konačne ocjene:
13 -14 bodova - dovoljan (2)
15 - 16 bodova - dobar (3)
17 - 18 bodova - vrlo dobar (4)
19 - 20 bodova - izvrstan (5)
Nakon prolaza na pismenom dijelu ispita, student pristupa usmenom dijelu čiji se rezultat, radi formiranja konačne ocjene, kombinira s:
- ocjenom pismenog dijela ispita
- aktivnošću tijekom nastave
- prisutnošću nastavi.

1. Kritički ocijeniti etiološke i fenomenološke značajke specifičnih problema u ponašanju na lokalnoj, nacionalnoj i internacionalnoj razini u određenom razdoblju   
2. Unaprijediti postojeće suradnje u okviru interdisciplinarnog timskog pristupa te predlagati nove suradnje u najboljem interesu korisnika
3. Istražiti jesu li postojeće stručne politike i zakonska rješenja prikladan stručni okvir za zadovoljenje intervencijskih potreba korisnika (pojedinaca/ grupa/zajednica)

1. Introduction to Criminology, , Burke, R.H., , 2009.

Obavezni predmet - Redovni studij - Socijalna pedagogija
Obavezni predmet - Redovni studij - Socijalna pedagogija