U četvrtak, 15. listopada 2026., u zagrebačkom Kaptol Boutique Cinema održana je druga po redu konferencija Brain Labyrinth. Okupila je vodeće stručnjake iz područja mentalnog zdravlja, psihijatrije, psihologije i obrazovanja. Konferencija je održana pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske i Sveučilišta u Zagrebu Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, a organizirala ju je agencija IN VIDA.
O konferenciji
Kroz predavanja i panel-rasprave sudionici su otvorili važna pitanja o izazovima odrastanja, emocionalnoj otpornosti djece i mladih te odgovornosti obitelji, obrazovnog sustava i šire zajednice. Okupljene je uvodno pozdravila Katarina Milković, ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje. Istaknula je da djeca i mladi u složenom svijetu trebaju jasne putokaze i podršku u izgradnji povjerenja u sebe.
Teme na Konferenciji su obuhvatile razvoj emocionalne otpornosti i ulogu roditeljske podrške te izbjegavanje škole kao znak emocionalnih teškoća. Govorilo se i o kvalitetnim odnosima kao zaštitnom čimbeniku mentalnog zdravlja, o položaju djece koja se teško uklapaju u uobičajena obrazovna očekivanja te o ulozi učitelja i nastavnika u ranom prepoznavanju teškoća. Prema prikazanim podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u primarnoj zdravstvenoj zaštiti tijekom 2024. evidentirano je 34.809 djece i adolescenata u dobi od 7 do 19 godina zbog mentalnih poremećaja. Taj podatak dodatno potvrđuje važnost pravodobne stručne podrške. Posebno je naglašena potreba da odrasli osluškuju i ono što djeca ne izgovaraju, iza često izrečenog „sve je u redu”.
Doprinos Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta
Uz pokroviteljstvo, ERF je Konferenciji pridonio i aktivnim sudjelovanjem svoje djelatnice. Sanja Radić Bursać, socijalna pedagoginja, viša stručna suradnica u znanosti i visokom obrazovanju iz Nastavno-kliničkog centra ERF-a, sudjelovala je u završnom panelu „AI je napisao zadaću, tko će razviti mišljenje?“.
Panel se bavio utjecajem umjetne inteligencije na obrazovne i razvojne ishode djece i mladih, s naglaskom na kritičko mišljenje i socijalno-emocionalne vještine u digitalnom dobu. Govoreći o tome kako iskoristiti mogućnosti novih tehnologija bez gubitka ljudskog odnosa, Sanja Radić Bursać naglasila je da na prvom mjestu moraju biti čovjek, interpersonalni odnos i kontakt, a tek potom alat. Upozorila je i na manje vidljivu stranu umjetne inteligencije. Takvi sustavi mogu simulirati empatiju, obraćati se korisniku imenom i snažno potvrđivati njegove osjećaje i stavove. Zbog toga ljudi s njima mogu razviti emocionalnu povezanost. To pitanje posebno je važno kada je riječ o djeci i mladima, čiji se identitet, odnosi i načini nošenja s emocijama tek oblikuju.
Izlaganje stručne suradnice Radić Bursać unijelo je u raspravu perspektivu koja se temelji na razumijevanju razvoja i potreba djece i mladih, sveobuhvatnoj podršci te kvalitetnim preventivnim ulaganjem. Sudjelovanje djelatnice Nastavno-kliničkog centra, koji povezuje znanstveni, nastavni i stručni rad, još jednom potvrđuje da Fakultet aktivno pridonosi javnom i stručnom dijalogu o mentalnom zdravlju i dobrobiti djece i mladih.
Zajednička odgovornost
Konferencija Brain Labyrinth i ove je godine pokazala koliko je važno povezivati stručnjake, institucije, roditelje i obrazovni sustav oko zajedničkog cilja - zdravijeg i sigurnijeg okruženja za odrastanje. Mentalno zdravlje djece i mladih nije briga samo pojedinca ili obitelji, nego odgovornost cijelog društva.