Članovi projektnog tima:

• prof. dr. sc Tina Runjić
• izv. prof. dr. sc. Ante Bilić Prcić
• doc. dr. sc. Ana Katušić
• dr. sc. Dominik Sikirić
• Andrea Paulik, asistentica
• Matea Kasun Luburić, asistentica

Vanjski suradnik:

• dr. sc. Vedran Jurdana

U današnje vrijeme bilježi se porast problema kratkovidnosti i problemi vidnog funkcioniranja po tipu cerebralnog oštećenja vida u različitim životnim i školskim situacijama. U razvijenim zemljama više od 3% učenika ima probleme u vidnom funkcioniranju (Williams i sur. 2021). Blaža oštećenja vida kao i specifični problemi u vidnom funkcioniranju nerijetko ostaju neprepoznati, a utječu na razvoj, učenje, socijalnu inkluziju i neovisnost. Stoga ih je važno pravovremeno prepoznati kako bi se osigurala primjerena prilagodba materijala i prostora te pravovremena rehabilitacija vida. U ovom projektu će se kroz analizu obilježja vidnog funkcioniranja djece školske dobi pridonijeti daljnjem razvoju znanstveno utemeljenih metoda planiranja i organiziranja probira te prilagodbi u odgojno-obrazovnom procesu, kao i u drugim životnim situacijama. Iz rezultata provedenog istraživanja o vidnom funkcioniranju dobit ćemo podatke o učestalosti specifičnih problema vezanih za pojedine vidne funkcije i vidno funkcioniranje učenika školske dobi po tipu cerebralnog oštećenja vida. Također ćemo pridonijeti osvještavanju i definiranju povezanosti problema vidnog funkcioniranja s akademskim uspjehom i drugim životnim područjima kao što su socijalizacija i socijalna inkluzija, aktivnosti slobodnog vremena te stupnju podrške potrebnom u različitim aktivnostima. Nadalje, ovi će podaci predstavljati bazu za nova istraživanja u području vidnog funkcioniranja djece u području funkcionalnog vida (korištenja vida u različitim situacijama prema smjernicama iz Međunarodne klasifikacije funkcioniranja, onesposobljenosti i zdravlja, MKF 2010) jer će utvrditi razvojne norme za pojedine vidne funkcije.

Rezultati ovog istraživanja dat će uvid u obilježja te vrstu i učestalost problema vidnog funkcioniranja (VF) učenika te njihovu povezanost s funkcioniranjem u dobno primjerenim aktivnostima. Uključivanjem nove metode procjene VF, s naglaskom na analizu brzine akomodacije i njezinog utjecaja na školsku izvedbu (npr. prepisivanje s ploče), istraživanje će doprinijeti razvoju preciznijih dijagnostičko-funkcionalnih pristupa. Nadalje, planirano istraživanje donosi nov pristup razumijevanju cerebralnog oštećenja vida (CVI od engl. Cerebral Visual Imapirment) kod učenika tipičnog kognitivnog i motoričkog razvoja, koji su u dosadašnjoj literaturi često bili zanemareni u odnosu na djecu s neurorazvojnim poremećajima. Time se CVI promatra kroz funkcionalnu, a ne isključivo dijagnostičku prizmu. Povezivanjem VF s akademskim uspjehom, socijalnom inkluzijom, potrebnom podrškom i provođenjem slobodnog vremena, istraživanje će ponuditi sveobuhvatniji, do sad nezastupljen, uvid u svakodnevno funkcioniranje djece u kontekstu obilježja VF. Dodatno, proučavanje dobnih razlika unutar školske populacije pridonijet će boljem razumijevanju razvojnog tijeka VF tijekom djetinjstva i adolescencije. Uz navedeno, istraživanje će pridonijeti bržem prepoznavanju poteškoća VF te boljoj prilagodbi materijala i okoline prema potrebama ove djece.