Članovi projektnog tima:

• prof. dr. sc. Lelia Kiš Glavaš
• izv. prof. dr. sc. Natalija Lisak Šegota
• izv. prof. dr. sc. Marina Milković
• doc. dr. sc. Blaženka Brozović
• Svea Kučinić, asistentica
• Martina Horvat, mag. soc. ped.
• Ana Krnić, asistentica
• dr. sc. Lucija Šutić

Vanjski suradnici:

• Kristina Perišić, mag. psych.
• dr. sc. Maja Tadić Vujčić

Glavni cilj projekta je istražiti kako individualni i kontekstualni čimbenici doprinose dobrobiti u akademskoj zajednici Sveučilišta u Zagrebu Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, kroz longitudinalno i višemetodno istraživanje. Projekt uključuje četiri vala kvantitativnog prikupljanja podataka (studenti: 900 u T1, ≈675 u T4; nastavnici: 60 u T1, ≈45 u T4; alumni: 600 u T1, ≈450 u T4), dvije dnevničke studije sa studentima i alumnima (ukupno N = 200) te 17 fokusnih grupa u dvije faze – na početku i na kraju istraživanja – s ciljem boljeg razumijevanja potreba, izazova i procesa promjene (studenti: N=63, nastavnici: N=36, alumni: N=54).Koristeći model radnih zahtjeva i resursa (JD-R), projekt istražuje utjecaj osobnih karakteristika, uvjeta studiranja i rada, institucionalne podrške i sustavnih izazova na subjektivnu, studentsku i profesionalnu dobrobit. Na temelju dobivenih rezultata bit će razvijena i znanstveno evaluirana psihoedukativna intervencija za studente (tri ciklusa po 30 sudionika). Proces intervencije pratit će se kroz fokusne grupe i usporedbu rezultata mjerenja u različitim točkama s ciljem evaluacije učinaka. Znanstveni doprinos uključuje validaciju četiri mjere (Study Demands–Resources Scale, COPSOQ III, UWES-S i MBI-SS), izradu kratkog instrumenta za dnevne procjene dobrobiti, kreiranje i evaluacija znanstveno utemeljene intervencije te uspostavu domaće baze podataka u repozitoriju CROSSDA, što omogućuje daljnja istraživanja i osigurava transparentnost podataka. Rezultati će biti diseminirani kroz objave u časopisima visoke kategorije i na domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima, čime se doprinosi razvoju teorijskog i metodološkog razumijevanja dobrobiti u akademskoj zajednici i pomažućim profesijama. Projekt jača istraživačke kapacitete ustanove kroz osnivanje nove interdisciplinarne istraživačke skupine koja uključuje nastavnike sa svih studijskih vijeća ERF-a, kao i aktivno uključivanje studenata u istraživački rad.

Projekt PRO-ERF: Istraživanje i jačanje dobrobiti u akademskoj zajednici daje važan znanstveni doprinos jer prvi u Hrvatskoj longitudinalno i višedimenzionalno istražuje dobrobit u akademskom okruženju kod tri ključne skupine – studenata, nastavnika i alumna – oslanjajući se na JD-R/SD-R modele te kombinirajući kvantitativni, kvalitativni i dnevnički pristup. Metodološki doprinos projekta očituje se u validaciji više mjernih instrumenata te razvoju kratkog instrumenta za dnevne procjene dobrobiti, što omogućuje preciznije praćenje dinamike zahtjeva i resursa u svakodnevnom životu sudionika.

Stručni doprinos projekta je razvoj i znanstvena evaluacija psihoedukativne intervencije usmjerene na jačanje dobrobiti studenata, uz izradu preporuka za alumne i nastavnike te jačanje institucionalnih oblika podrške, osobito za ranjive skupine. Projekt dodatno doprinosi razvoju istraživanja na instituciji kroz osnivanje interdisciplinarne istraživačke skupine, uključivanje nastavnika iz različitih područja te aktivno uključivanje studenata u istraživački rad i izradu završnih radova.

Važan doprinos je i uspostava te pohrana domaće baze podataka u repozitorij CROSSDA, čime se osigurava transparentnost i otvara prostor za buduća istraživanja. Konačno, projekt jača vidljivost i diseminaciju znanja kroz objave u znanstvenim časopisima i izlaganja na skupovima te kroz digitalne kanale, uz primjenu digitalnih alata u prikupljanju, obradi i širenju rezultata.