Članovi projektnog tima:  

• prof. dr. sc. Jasmina Ivšac Pavliša
• izv. prof. dr. sc. Sanja Šimleša
• dr. sc. Ana-Marija Bohaček
• dr. sc. socio. Klara Popčević
• Monika Rosandić Grgić, mag. logoped.
• Blanka Brdarić, asistentica

Vanjski suradnici:

• Lidija Šmit Brleković, prof. logoped
• Ana Stipić Lihić, mag. logoped.
• Martina Boltužić Dževerlija, prof. logoped

Važnost okoline za rani razvoj već je odavno prepoznata te potvrđena u brojnim modelima ranog učenja. Koncept obiteljskog (kućnog) okruženja za (rano) učenje (OOU; engl. home/family learning environment/ecosystem) predstavlja sveobuhvatan okvir za opisivanje aktivnosti i uvjeta koji potiču učenje u djetetovu domu. Istraživanja OOU-a važna su jer upravo obitelj i dom predstavljaju primarno razvojno okruženje u najosjetljivijem i najplastičnijem razdoblju života djeteta, a poznato je da obilježja djetetovog ranog okruženja imaju kumulativan i dugotrajan učinak na njegov razvoj. Tijekom posljednjih tridesetak godina značajno su se izmijenili obrasci svakodnevnih interakcija unutar obitelji, fizička okolina u kojoj djeca odrastaju, socijalne obiteljske mreže, informiranost roditelja i sl. Sve ove promjene stvorile su stvorile drukčije uvjete odrastanja. Cilj ovog projekta je opisati OOU u kojem odrastaju današnja djeca u Republici Hrvatskoj te utvrditi povezanost tih uvjeta odrastanja s ranim komunikacijskim i jezičnim razvojem djece tipičnog razvoja i djece s razvojnim teškoćama. Projekt je utemeljen u bioekološkom i transakcijskom modelu razvoja te pruža inovativni doprinos razumijevanju interakcije razvojnih i kontekstualnih čimbenika. Inovativnost projekta očituje se u usporednoj analizi OOU-a djece tipičnog razvoja i djece s razvojnim teškoćama, fokusu na djeci rane dobi i na obilježjima njihovih komunikacijskih vještina (za razliku od dosadašnjih istraživanja pretežno usmjerenih na jezik i akademske vještine), uporabi višemetodskog pristupa i mjerenju okolinskih obilježja u djetetovom domu, te primjeni digitalnih alata za prikupljanje i obradu podataka. Također, ovaj projekt prvi donosi sustavne podatke o društvenim i kulturnim specifičnostima OOU-a u Hrvatskoj. Uz to, projekt ima visok translacijski potencijal u izradi smjernica za rad s roditeljima, edukaciju stručnjaka te oblikovanje javnih politika usmjerenih na rano djetinjstvo i inkluziju.

Projekt ostvaruje višestruki znanstveni i stručni doprinos. Doprinijet će nadogradnji bioekološkog modela razvoja, odnosno pružit će dublje razumijevanje uloge obiteljskog mikrosustava u ranom razvoju djeteta, kao i međuodnosa djeteta i okoline u okviru transakcijskog modela dječjeg razvoja. Premda postoje brojne spoznaje o utjecaju roditeljskog stila i socioekonomskih čimbenika na rani komunikacijski i jezični razvoj, u literaturi nedostaju integrirana istraživanja koja istovremeno obuhvaćaju veći broj obilježja obiteljskog (kućnog) okruženja za (rano) učenje, kao i koja istovremeno obuhvaćaju tipičan i atipičan razvoj u kontekstu stvarnog obiteljskog života.

Analiza će ukazati na  konkretne rizične i zaštite faktora u kućnom okruženju, što može poslužiti kao temelj za razvoj programa za osnaživanje roditeljskih kompetencija, kao i za preporuke vezane uz uspješno uvođenje potpomognute komunikacije u obiteljskom okruženju u djece s teškoćama.

Projekt također uključuje razvoj i prilagodbu većeg broja instrumenata, što predstavlja važan doprinos izgradnji nacionalne baze alata za praćenje razvoja i okruženja djece rane dobi.

Ukratko, projekt inovativno povezuje razvojnu znanost, praksu i društveni kontekst, uzimajući u obzir razvojne različitosti i kulturalnu specifičnost.