Članovi projektnog tima:

• prof. dr. sc. Neven Ricijaš
• izv. prof. dr. sc. Dora Dodig Hundrić
• dr. sc. Sabina Mandić, viši asistent
• dr. sc. Andrea Ćosić, viši asistent
• Sanja Radić Bursać, prof. soc. ped.

Vanjski suradnici:

• prof. dr. sc. Ivana Vrselja
• Monika Knežević Dijanović, univ. mag. psych.

Dosadašnja istraživanja u području uglavnom su se bavila pojedinim individualnim ili socijalnim čimbenicima, ili pak pojedinim aspektima digitalnog konteksta koji doprinose elektroničkom nasilju. U području nedostaje sveobuhvatnih istraživanja kojima bi se ispitao relativni doprinos različitih čimbenika. Socio-ekološki model elektroničkog nasilja (Patel i Quan-Haase, 2024) novi je teorijski model koji omogućava planiranje i provedbu takvih sveobuhvatnih istraživanja, a do sada nije sustavno provjeravan. Navedeni model naglašava skupine različitih čimbenika koji imaju efekt na elektroničko nasilje među učenicima, a mogu imati i određeni interakcijski efekt na pojavu nasilja. Cilj ovog istraživanja je u okviru socio-ekološkog modela istražiti doprinos individualnih i socijalnih čimbenika te obilježja digitalnog konteksta u objašnjenju pojave elektroničkog nasilja, kao i njegovih efekata na mentalno zdravlje učenika osnovnih i srednjih škola. Kako bi se ostvarili ciljevi projekta planira se korištenje mješovitog istraživačkog pristupa u okviru kojeg će se provesti tri istraživanja. U prvoj godini planira se provesti (1) kvantitativno istraživanje s ciljem razvijanja i validiranja skale za mjerenje percepcije digitalnog konteksta koji pogoduje pojavi elektroničkog nasilja. Također, provest će se i (2) kvalitativno istraživanje kako bi se istražilo kako učenici doživljavaju i opisuju čimbenike elektroničkog nasilja. U drugoj godini započet će provedba (3) longitudinalnog istraživanja s tri točke mjerenja (s razmakom od godine dana) kako bi se utvrdilo na koji način čimbenici iz socioekološkog modela objašnjavaju elektroničko nasilje te kakve su njegove posljedice na mentalno zdravlje učenika.

Projekt ENDIS predstavlja značajan znanstveni i stručni doprinos području istraživanja elektroničkog nasilja među djecom i adolescentima jer sustavno nadilazi dosadašnja fragmentirana istraživanja koja su se pretežito usmjeravala na izolirane skupine prediktora. Utemeljen na socio-ekološkom modelu, projekt omogućuje cjelovit uvid u složene odnose između individualnih i socijalnih čimbenika te obilježja digitalnog konteksta, uzimajući u obzir njihove međusobne interakcije i razvojnu dinamiku.

Posebna vrijednost projekta očituje se u njegovom metodološkom pristupu. Provedbom više komplementarnih istraživanja - predistraživanja, kvalitativnog istraživanja i longitudinalnog istraživanja - projekt se oslanja na mješoviti metodološki dizajn, koji omogućuje dublje razumijevanje fenomena elektroničkog nasilja kombinacijom kvantitativnih i kvalitativnih podataka. Takav pristup povećava valjanost i interpretativnu snagu dobivenih nalaza te omogućuje povezivanje statističkih obrazaca s iskustvima i perspektivama samih učenika.

Razvoj i validacija nove skale percepcije digitalnog konteksta predstavlja važan metodološki doprinos, s obzirom na nedostatak validiranih instrumenata koji bi na adekvatan način obuhvatili specifičnosti digitalnog okruženja relevantne za elektroničko nasilje. Time se projekt ne ograničava samo na empirijsko testiranje postojećih modela, već aktivno doprinosi razvoju istraživačkih alata primjenjivih u budućim znanstvenim i stručnim istraživanjima.

Dodatnu metodološku snagu projektu daje longitudinalni dizajn s tri točke mjerenja na uzorku učenika osnovnih i srednjih škola, koji omogućuje ispitivanje smjera i recipročnosti odnosa između individualnih čimbenika, elektroničkog nasilja i mentalnog zdravlja učenika. Na taj se način prevladavaju ključna ograničenja kros-sekcijskih istraživanja te se omogućuje testiranje razvojnih promjena, medijacijskih i interakcijskih efekata unutar socio-ekološkog okvira. S obzirom na rijetkost takvih istraživanja u ovom području, projekt predstavlja značajan iskorak u metodološkom smislu.

Osim znanstvenog doprinosa, projekt ima i značajnu primjenjivu vrijednost jer omogućuje izradu znanstveno utemeljenih smjernica za stručnjake u odgojno-obrazovnom i mentalno-zdravstvenom području te razvoj ciljano usmjerenih preventivnih intervencija na različitim razinama socio-ekološkog sustava.