Članovi projektnog tima:

• prof. dr. sc. Tatjana Prizl Jakovac
• prof. dr. sc. Jelena Kuvač Kraljević
• Ana Došen, asistentica
• Marija Jozipović, asistentica
• Anamarija Ivanagić, struč. spec. ing. techn. inf.

Vanjski suradnici

• Mihaela Đurenec, mag. logoped.
• Emir Kazaferović, prof. logoped. et prof. soc. paed.
• mr. sc. Sanja Habus, prof. logoped.

Svjesnost o otežanom pristupu informacijama za osobe s jezičnim i komunikacijskim teškoćama rezultirala je oblikovanjem jednostavnog jezika koji se u Europi sustavnije znanstveno istražuje zadnjih desetak godina. Ovaj oblik standardnog jezika izmijenjen je i prilagođen u konceptu i strukturi kako bi bio čitljiviji i lakši za razumijevanje te osigurao djelovanje osoba kojima je namijenjen. Jednostavan jezik pridonosi pristupačnosti u oba jezična modaliteta – govorenom i pisanom, u različitim profesionalnim i privatnim situacijama i kontekstima. Cilj je projekta uspostaviti znanstveno utemeljenu osnovu jednostavnog hrvatskog jezika provedbom ciljanih istraživanja jezične obrade kod različitih populacija s razvojnim i stečenim jezičnim i komunikacijskim poremećajima. Cilj će se ostvariti razvojem digitalne platforme (Baza glosa) koja će korisnicima osigurati objektivnu prilagodbu na leksičkoj razini utemeljenu na podatcima jezične obrade kod navedenih populacija. Projekt uključuje aktivnosti metodološki utemeljene na kvantitativnim i kvalitativnim analizama kojima će se prikazati važnost osobitosti jezične obrade kod mladih i odraslih s disleksijom, RJP-om i afazijom kao preduvjet za oblikovanje i razumijevanja prilagodbi unutar jednostavnog hrvatskog jezika. Znanstveni doprinos projekta i stručno je primjenjiv u stvaranju inkluzivnog okruženja i ostvarivanju načela pristupačnosti za korisnike koji otežano razumiju poruke zbog čega su u riziku od socijalne isključenosti.

Projekt značajno doprinosi razvoju znanstvenih spoznaja, kliničke prakse i društvene osviještenosti u području jezičnih i komunikacijskih poremećaja, s posebnim naglaskom na razvojni jezični poremećaj (RJP), disleksiju i afaziju. Integrira znanstveni, stručni i društveni aspekt te stvara dugoročno održive resurse i znanja koji će unaprijediti razumijevanje, dijagnostiku i podršku osobama s jezičnim poremećajima.

Na znanstvenoj razini, projekt donosi sustavno unapređenje razumijevanja jezične obrade kroz razvoj i analizu Hrvatske leksičke baze te izradu inovativne Baze glosa na više razina leksičke prilagodbe. Time se osigurava vrijedan resurs za psiholingvistička istraživanja, ali i za primjenu u logopedskoj dijagnostici i terapiji. Projekt dodatno pridonosi teorijskom području kroz istraživanja izvršnih funkcija kod afazije, modela pisanja jezicima s transparentnim grafijama te jezične obrade i diskursa kod osoba s disleksijom. Planirane i već neke ostvarene publikacije u visoko rangiranim časopisima (A1, Q1) potvrđuju znanstvenu relevantnost i međunarodnu vidljivost projekta.

Na metodološkoj i primijenjenoj razini, projekt razvija nove alate i pristupe, uključujući digitalnu bazu glosa i vizualne materijale prilagođene različitim razinama jezične složenosti. Projekt također ima snažnu obrazovnu komponentu. Aktivno uključivanje doktoranada i studenata u istraživanja, diseminaciju i izradu radova doprinosi razvoju novih stručnjaka i jačanju istraživačkih kapaciteta u području logopedije. Sudjelovanje na domaćim i međunarodnim konferencijama dodatno potiče razmjenu znanja i umrežavanje.

Na društvenoj razini, projekt značajno doprinosi podizanju svijesti o jezičnim poremećajima kroz niz popularizacijskih aktivnosti, uključujući obilježavanje relevantnih međunarodnih dana (npr. Dan RJP-a, Tjedan svjesnosti o disleksiji, Mjesec svjesnosti o afaziji), izradu edukativnih materijala te aktivnu prisutnost na društvenim mrežama. Posebno je važan doprinos uključivanje perspektive djece i roditelja, čime se dodatno naglašava stvarni utjecaj jezičnih teškoća na svakodnevni život.