ERF
search
accessibility

Prijediplomski studij Logopedija

Tijekom studija student usvaja teorijska znanja o biološkim osnovama jezika i govora, anatomiji i fiziologiji, fizici govora i akustici te temeljna znanja iz biomedicinskih znanosti kao što su neurologija, otorinolaringologija, psihijatrija, ortodoncija, audiologija, fonijatrija, genetika. Studenti također stječu temeljna znanja iz lingvistike (fonetika/fonologija, semantika, leksik, morfologija/sintaksa i pragmatika), psiholingvistike i neurolingvistike te temeljna znanja iz psihologije (razvojne, kliničke, kognitivne i socijalne), sociologije i pedagogije.

Ovaj nivo studija logopedije uključuje temeljna teoretska znanja o razvojnim i stečenim govornim i jezičnim poremećajima uključujući: motoričke, glasovne, tečnosti govora, poremećaje hranjenja - gutanja, poremećaje čitanja, pisanja i matematike, teškoćama učenja, poremećajima iz autističnog spektra, emocionalno-bihevioralnim komunikacijskim poremećajima, neuro-degenerativnim poremećajima, potpomognutoj (augmentativnoj i alternativnoj) komunikaciji i oštećenjima sluha.

Kompetencije

Nakon završetka prijediplomskog studija Logopedija student postiže kompetencije koje uključuju:

  • pružanje osnovnih stručnih informacija osobama uključenim u habilitaciju ili rehabilitaciju, njihovim obiteljima i široj okolini, kao i drugim stručnjacima koji sudjeluju u njezinom provođenju, a prema uputama magistra logopedije,
  • provođenje aktivnosti probira poremećaja humane komunikacije prema uputama magistra logopedije,
  • pružanje podrške za stvaranje uvjeta za poticanje ranog komunikacijskog i jezično-govornog razvoja u sustavu predškolskog odgoja prema uputama magistra logopedije,
  • provođenje aktivnosti koje potiču razvoj komunikacijskih, jezičnih, slušnih i govornih vještina, te provođenje terapijskih zadataka u ograničenom opsegu prema uputama i uz nadzor magistra logopedije,
  • pružanje podrške unutar školskog sustava za stvaranje uvjeta za napredak učenika s teškoćama i poremećajima učenja, posebno čitanja, pisanja i matematike, prema uputama magistra logopedije,
  • provođenje terapijskih zadataka unutar školskog sustava, usmjerenih na pomoć učenicima s teškoćama i poremećajima učenja, a posebno čitanja, pisanja i matematike, ali u ograničenom opsegu, te prema uputama i uz nadzor magistra logopedije,
  • samostalno učenje temeljem literature i sudjelovanje u izvođenju terenskih i jednostavnijih stručnih poslova na znanstvenim i stručnim projektima, promotivnim kampanjama, stručnim skupovima i slično,
  • pretraživanje literature, baza podataka i drugih izvora informacija,
  • razvijena svijest o provođenju profesionalne etike i odgovornosti u logopedskoj praksi te prepoznaju potrebu i spremnost za uključivanje u cjeloživotno učenje,
  • nastavak studiranja na diplomskoj i poslijediplomskoj specijalističkoj i znanstvenoj razini.

Završetkom studija student stječe akademski naziv sveučilišni prvostupnik (baccalaureus) logopedije (univ. bacc. logoped.).

Što radi logoped?

U rehabilitacijskom procesu logopedski rad obuhvaća korekciju i tretman jezičnih poremećaja, govornih poremećaja, poremećaja glasa, poremećaja tečnosti govora, afazija i drugih neuroloških poremećaja jezika, poremećaja pisanoga jezika (disleksija, disgrafija) te matematičkog i logičkog zaključivanja (diskalkulija), poticanje jezično-govornog razvoja osoba oštećenog sluha, terapiju poremećaja hranjenja i gutanja, podržavanje komunikacije osoba oštećenoga mozga povezanog sa starenjem i osoba s teškoćama socijalne komunikacije.

Nadalje, logoped je osposobljen za rad na prevenciji, dijagnostici i rehabilitaciji poremećaja verbalne i neverbalne komunikacije osoba s posebnim potrebama (intelektualne teškoće, cerebralna paraliza, motorički poremećaji i kronične bolesti, sljepoća, slabovidnost, poremećaji iz autističnog spektra) kao i za odabir i razvoj potpomognutih komunikacijskih sustava kod svih dobnih skupina.

Logoped može raditi u:

  • sustavu zdravstvene zaštite (centrima i poliklinikama za rehabilitaciju slušanja i govora, pedijatrijskim, otorinolaringološkim, neurološkim, psihijatrijskim, audiološkim i fonijatrijskim klinikama, ustanovama za mentalno zdravlje i savjetovalištima
  • sustavu odgoja i obrazovanja (kao stručni suradnici u predškolskim ustanovama, osnovnim školama, centrima za odgoj i obrazovanje)
  • sustavu socijalne skrbi (dječjim domovima, centrima i ustanovama za rehabilitaciju djece s teškoćama u razvoju, gerijatrijskim ustanovama)
  • znanstveno-istraživačkim institucijama (istraživačkim centrima, fakultetima)
  • stručnim i humanitarnim udrugama
  • privatnoj praksi

Mogućnosti zapošljavanja

Sveučilišni prvostupnici/prvostupnice logopedije kompetentni su sudjelovati u habilitaciji i/ili rehabilitaciji govorenog, pisanog i znakovnog jezika, potpomognute komunikacije i poremećaja gutanja pod nadzorom magistra logopedije. Zapošljavanje je moguće u sustavima zdravstva, odgoja i obrazovanja, znanosti, socijalne skrbi, unutar privatne prakse kao i institucijama lokalne zajednice i nevladina sektora. Studij je zasnovan na temeljnim znanjima iz poremećaja humane komunikacije što uključuje procese i funkcije povezane s usvajanjem i produkcijom oralnoga, pisanoga i znakovnoga jezika, oblicima potpomognute komunikacije kao i poremećajima gutanja.

Više informacija o trenutnim mogućnostima zapošljavanja na mrežnim stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Uvjeti za upis

Uvjeti za upis na prijediplomski studij Logopedija, za svaku upisnu kvotu, dostupni su na sljedećoj poveznici: Postupak upisa

Podcast Udruge studenata logopedije Logomotiva - DijaLOG

Podcast DijaLOG prvi je logopedski podcast u Hrvatskoj i regiji koji nastoji prikazati logopediju kroz malo drugačiju prizmu. Gostovanja logopeda iz znanosti i struke, stručnjaka iz srodnih područja, ali i samih korisnika logopedskih usluga, pružaju nam uvid u različite perspektive, znanja i iskustva gostiju uz pokoju anegdotu i uspomenu u opuštenom razgovoru.

Neke od tema rasprave u prvoj su sezoni podcasta prošlost, sadašnjost i budućnost struke i Fakulteta uz gošću prof. dr. sc. Jelenu Kuvač Kraljević, zatim glas kao dio identiteta i vokalna terapija transrodnih osoba iz osobnog iskustva gošće, utjecaj poremećaja tečnosti govora na karijeru vokalnog profesionalca Zija Kalifate u epizodi O mucanju i repu, te mnoge druge.

U drugoj sezoni možete čuti što jedna maturantica misli o svojoj disleksiji, kako izgleda put (re)habilitacije kod kohlearne implantacije, gdje se sve logoped može zaposliti nakon završetka studiranja i još puno drugih epizoda.

Sve epizode možete poslušati na SpotifyuDeezeruSoundcloudu i drugim većim streaming servisima. ​

Za pogled na scene iza snimanja, zanimljive činjenice o gostima i sve druge informacije, DijaLOG možete pratiti na društvenim mrežama Instagram (@podcastdijalog) i Facebook (Dijalog – logopedski podcast).


Upisne kvote

 

50

DRŽAVLJANI RH

 

0

STRANI DRŽAVLJANI

 

1

HRVATI IZVAN RH