Upisi na preddiplomske studije

4.hrvatski kongres socijalnih pedagoga

U organizaciji Hrvatske udruge socijalnih pedagoga (HUSP) i Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Supetru na Braču će se od 9. do 11. listopada 2014. godine održavati 4. hrvatski kongres socijalnih pedagoga.

Tema ovogodišnjeg Kongresa: "Izvan granica/Beyond Borders".

Više o kongresu na www.husp.hr

3. hrvatski kongres socijalnih pedagoga

U organizaciji Hrvatske udruge socijalnih pedagoga i Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu, od 23. do 25. 4. 2010. održan je 3. hrvatski Kongres socijalnih pedagoga s međunarodnim sudjelovanjem.

Privitci:
Preuzmite ovu datoteku (ERF-3KongresSOCPED2010_Program.pdf)Program skupa

Stručno-znanstveni skup „Vršnjački odnosi u institucionalnom smještaju i tretmanu djece i mladih - prijateljstvo ili međusobna eksploatacija? - Europska perspektiva, rezultati istraživanja i učinci na stručne politike“

Znanstveno-stručni skup, održan 5. i 6. travnja 2013. godine, zajednički je organiziran od strane Odsjeka za poremećaje u ponašanju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Oddelka za socialno pedagogiko Pedagoške fakultete Univerze v Ljubljani, Ureda UNICEF-a za Hrvatsku i Grada Zagreb, Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom. Istovremeno, skup predstavlja izlaznu strategiju za postdoktorski projekt dr.sc. Ivane Sekol pod nazivom „Prema sveobuhvatnoj strategiji prevencije vršnjačkog nasilja među institucionaliziranom mladeži u Republici Hrvatskoj“, financiran od Hrvatske zaklade za znanost, koji se realizira na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u razdoblju od travnja 2012 do travnja 2013. godine.

Skup se odvijao pod pokroviteljstvom Ministarstva socijalne politike i mladih Republike Hrvatske.

Namjera skupa bila je okupiti stručnjake koji djeluju u ustanovama za smještaj i tretmana djece i mladih bez odgovarajuće roditeljske skrbi i/ili problemima u ponašanju, centrima za socijalnu skrb, organizacijama civilnog društva, stručnjake iz nadležnih ministarstava te istraživače u navedenim područjima.

Privitci:
Preuzmite ovu datoteku (ERF-Vrsnjaci2013_ProgramSkupa.pdf)Program skupa

Ciljevi skupa su bili:

  • Usporediti podatke o nasilju među korisnicima institucionalnog smještaja /tretmana s podacima o važnosti međusobnog prijateljstva i vršnjačke podrške korisnika institucionalnog tretmana u Hrvatskoj i nekim europskim zemljama, te prodiskutirani značenje tih podataka iz perspektive prava djeteta.
  • Potaknuti raspravu među stručnjacima i znanstvenicima o važnosti pozitivnih strana vršnjačkih odnosa u svim oblicima institucionalnog smještaja/ tretmana.
  • Potaknuti raspravu o izazovima istraživanja vršnjačkih odnosa te značenju rezultata znanstvenih istraživanja za unapređenje stručne prakse.
  • Predložiti smjernice za uspostavljanje na dokazima utemeljene prakse u području vršnjačkih odnosa korisnika u svim oblicima institucionalnog smještaja/ tretmana.

U prvom danu rada skup je ugostio nekoliko stranih izlagača, eksperta u području vršnjačkih odnosa u institucijama. Drugi dan bio je ‘radionički’ te se odvijao u malim skupinama stručnjaka iz ustanova. Rad u malim skupinama omogućio je stručnjacima predstavljanje rezultata dobivenih za pojedine institucije kroz dva istraživanja: „Prema sveobuhvatnoj strategiji prevencije vršnjačkog nasilja među institucionaliziranom mladeži u Republici Hrvatskoj “ i „Vršnjačko nasilje u institucionalnom tretmanu mladih: Utjecaj sociodemografskih i psiholoških čimbenika“. U zajedničkom radu i raspravi u malim skupinama generirali su se prijedlozi za unapređenje prakse u području vršnjačkih odnosa korisnika institucionalne skrbi/ tretman.

Okrugli stol „Izazovi provedbe posebne obaveze uključivanja u individualni i grupni psihosocijalni tretman u savjetovalištu za mlade“

U Centru za rehabilitaciju Edukacijsko – rehabilitacijskog fakulteta, 7. listopada, 2011., održan je okrugli stol „Izazovi provedbe posebne obaveze uključivanja u individualni i grupni psihosocijalni tretman u savjetovalištu za mlade“ s namjerom da se što cjelovitije započnu sagledavati izazovi s kojima se pri provedbi te mjere suočavaju stručnjaci različitih profila i različitih savjetovališnih tradicija.

Ciljevi okruglog stola bili su usmjereni na razmjenu iskustava o provedbi ove odgojne mjere, raspravu o potrebi kreiranja smjernica ili standarda provedbe mjere te na dogovor oko uspostavljanje (ne)formalne mreže stručnjaka.

Sudjelovanjem na okruglom stolu odazvalo se 49 stručnjaka koji na razne načine rade na provedbi ove odgojne mjere: iz udruga građana i drugih stručnih organizacija koji izravno rade s mladima na provedbi ove posebne obaveze, iz centara za socijalnu skrb, općinskih državnih odvjetništava, općinskih sudova, a ujedno su se odazvale i savjetnice iz Uprave za socijalnu skrb Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi i iz Gradskog ureda za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje.

Moderatorica okruglog stola bila je prof.dr.sc. Antonija Žižak. Uvodno, mr.sc. Đurđica Petran, izvijestila je o dosadašnjoj praksi provedbe ove posebne obaveze. Nakon toga, udruge i organizacije koje provode posebnu obavezu predstavile su način provedbe posebne obaveze uključivanja u individualni ili grupni psihosocijalni tretman u savjetovalištu za mlade. Način rada i organizaciju predstavili su sljedeći stručnjaci i stručnjakinje: Ambidekster klub (Ana Habdija Šorša), Udruženje Djeca prva (Sanja Orešković Vrbanec), Zavod za javno zdravstvo „Andrija Štampar“ (Snježana Šalomon), Odgojno savjetovalište Centra za rehabilitaciju Edukacijsko – rehabilitacijskog fakulteta (Nivex Koller Trbović), Centar za djecu, mlade i obitelj Velika Gorica (Iva Bačurin), Savjetovalište za djecu i mlade Crveni križ Sisak (Irena Barišić Milunić), Obiteljski centar grada Zagreba (Ivana Šešo) i Društvo za psihološku pomoć (Dragan Jusupović). Načelnica Odjela za djecu, mladež i obitelj, Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, Suzana Horvat-Kutle izvijestila je o aktivnostima Ministarstva koji se tiču provedbe posebne obaveze, od kojih je kao najznačajniju istakla izradu nacrta Pravilnika o načinu izvršavanja odgojnih mjera. Nadalje, stručnjaci iz centara za socijalnu skrb, općinskih državnih odvjetništava i sudova podijelili su svoja iskustva i teškoće u provedbi ove posebne obaveze koji su ponajviše vezani uz izvještavanje, umreženost stručnjaka u procesu izrade individualnog plana postupanja te tijekom provedbe mjere. Kao značajan zaključak javila se i potreba definiranja kriterija (kome se izriče ta PO) i ujednačavanja tretmanskih programa. Ujedno se vodila rasprava što bi donijelo strukturiranje programa.

Nakon usuglašavanja prisutnih o važnosti daljnjeg rada na usklađivanju načina provođenja posebne obaveze, dogovoreno kako će se u tu svrhu osnovati uža radna skupina koja će u proljeće, 2012. ostalima prezentirati ideje oko izrade standarda kvalitete provedbe ove posebne obaveze. Predloženi su članovi radne skupine:

Đurđica Petran, Centar za socijalnu skrb

Martina Čarija, Društvo za psihološku pomoć

Ana Habdija Šorša, Ambidekster klub

Danijela Knežević, Općinski sud Velika Gorica

Sanja Orešković, Udruženje Djeca prva

Gordana Petrović, Centar za socijalnu skrb, Ured Pešćenica

Andreja Radić, Zavod za javno zdravstvo Andrija Štampar

Gabrijela Ratkajec Gašević, Centar za rehabilitaciju ERF – a

Jasmina  Streha, Općinsko državno odvjetništvo Velika Gorica

Marko Štengl, Obiteljski centar grada Zagreba

Adinda Trupec Matutinović, Općinski kazneni sud u Zagrebu

Stručno-znanstveni skup „Kockanje mladih – istraživanje i iskustva iz prakse u Hrvatskoj“

Na Znanstveno-učilišnom kampusu Borongaj je 11. studenog 2011. godine u organizaciji Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, Hrvatske udruge socijalnih pedagoga, te Udruge sudaca za mladež, obiteljskih sudaca i stručnjaka za djecu i mladež održan jednodnevni stručno-znanstveni skup pod nazivom „Kockanje mladih – istraživanje i iskustva iz prakse u Hrvatskoj“.

Na Skupu se problematici kockanja pristupilo iz više perspektiva, te su tako prezentirane različite teme važne za razumijevanje fenomena kockanja mladih. O povijesti kockanja i odgovornom priređivanju igara na sreću govorili su gospodin Boris Kozjak, te gospođa Nora Cecić iz Hrvatske Lutrije. Rezultate istraživanja „Navike i obilježja kockanja adolescenata u urbanim sredinama Republike Hrvatske“ koje je provedeno uz sudjelovanje 1.952 učenika srednjih škola u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku i koji govore o značajnoj uključenosti mladih u kockarske aktivnosti (kao i o štetnim posljedicama takvih aktivnosti) prezentirali su doc.dr.sc. Neven Ricijaš i Dora Dodig s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, te Aleksandra Huić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu. O kockanju u kontekstu sudske prakse sudaca za mladež govorila je gospođa Sonja Vrandečić, predsjednica Odjela za mladež Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, a o prevenciji kockanja doc.dr.sc. Valentina Kranželić s Edukacijsko-rehablilitacijskog fakulteta.
Posebnost Skupa bila je i u interdisciplinarnom pristupu problemu što se očitovalo u raznovrsnosti i izlagača i sudionika. Tako su se u velikom broju (oko 230 sudionika) odazvali stručnjaci iz različitih područja (socijalna skrb, zdravstvo, prosvjeta, pravosuđe, policija, nevladin sektor, te regulatori i priređivači igara na sreću i drugi), a svoj doprinos Skupu dali su i predstavnici ključnih institucija: dekanica Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta prof.dr.sc.Ljiljana Mikšaj-Todorović, pomoćnik ravnatelja Agencije za odgoj i obrazovanje gospodin Darko Tot, gospođa Nataša Muždalo iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, pomoćnica ravnatelja Službe za igre na sreću, zabavne i nagradne igre Porezne uprave u Ministarstvu financija gospođa Anđela Toth-Sesar, zamjenica dječje pravobraniteljice gospođa Ester Radmilo, predstavnica Ureda Grada Zagreba za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom gospođa Jasminka Pavlina, te gospođa Lora Vidović iz hrvatskog ureda UNICEF-a. Također nam je veliko zadovoljstvo da su nam se pridružili i gosti iz susjednih zemalja, predstavnici priređivača i regulatora igara na sreću iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Crna Gora, čime se stvaraju preduvjeti za razmjenu iskustava i suradnju zemalja u regiji u ovom području.
Velik odaziv na skup, interdisciplinaran pristup, sudjelovanje stručnjaka iz različitih područja, te aktivno uključivanje ključnih osoba koje se bave s djecom i mladima, te onih koji reguliraju i priređuju igre na sreću, pokazuju da postoji spremnost i volja za šire pristupanje problemu kockanja mladih, te sveobuhvatno društveno djelovanje.
U prilogu su dostupni sažeci izlaganja održanih na stručno-znanstvenom skupu „Kockanje mladih – istraživanje i iskustva iz prakse u Hrvatskoj“, te fotografije sa Skupa.