Smotr@ 2020.

smotra 2020Smotra Sveučilišta u Zagrebu ove će se godine zbog epidemiološke situacije održati u digitalnom obliku pod motom: Klikni s faksom!. Na virtualnim štandovima moći ćete se informirati, zabaviti, sudjelovati na online događanjima, pogledati promotivne spotove kao i preuzeti razne materijale (brošure, plakate i drugo) u digitalnom obliku.

Predviđena su tri glavna livestream događanja u Auli Sveučilišta za koja je zadužena TV Student (FPZG):

  1. otvorenje događanja Smotr@ 2020 u četvrtak, 19. studenoga u 11.00 sati – pozdravni govori, kratak umjetnički program
  2. predstavljanje sastavnica zajedno unutar područja (biotehničko, društveno, humanističko, prirodoslovno, biomedicinsko, tehničko, umjetničko, ostalo). Predstavljanje društvenoga područja održat će se u petak, 20. studenoga u 11.00 sati.
  3. zatvaranje događanja Smotr@ 2020 u subotu, 21. studenoga u 13.00 sati

Predstavljanje Edukacijsko-rehabilitacijskoga fakulteta na ovogodišnjoj virtualnoj Smotri Sveučilišta u Zagrebu

Kako bi maturantima iz prve ruke pružili sve relevantne informacije o studijima, Studentski zbor ERF-a na Instagram profilu @sz.erf organizira Q&A u sklopu kojeg će odgovarati na pitanja učenika u sljedećim terminima:

  • četvrtak, 19. studeni 2020. od 12 do 16 sati – studij Rehabilitacija
  • petak, 20. studeni 2020. od 12 do 16 sati – studij Socijalna pedagogija
  • subota, 21. studeni 2020. od 12 do 16 sati – studij Logopedija

Kriteriji upisa na studije ERF-a

Logopedija

Rang-lista prijavljenih pristupnika za upis na redoviti preddiplomski studij Logopedija sastavlja se prema sljedećem sustavu bodovanja:

  1. Na temelju uspjeha u srednjoj školi
  2. Na temelju položenih ispita na državnoj maturi:
    Hrvatski jezik (razina A)
    Stranijezik (razina A)
    Biologija ili Psihologija *
    Matematika (razina B) - položena (ne boduje se)
  3. Na temelju dodatne provjere/provjere preduvjeta:
    - zdravstveni kriterij- potvrda liječnika - isključujući kriterij
    - procjena jezično-govorno-glasovnog statusa (intervju) isključujući kriterij: čimbenik isključivanja je prisutnost jezično-govorno-glasovnih teškoća**.
    Nepovoljna procjena jezično-govorno-glasovnog  statusa isključuje pristupnika iz daljnjeg postupka.
  4. Na temelju dodatnih pristupnikovih postignuća - nema bodova

* Uvjet je za upis na studij položen jedan od navedenih predmeta. Ako je pristupnik položio oba predmeta, za bodovanje se uzima onaj predmet iz kojega je pristupnik ostvario bolji uspjeh.

** Procjena jezično-govorno-glasovnog statusa (intervju) uključuje kratki inicirani razgovor pristupnika s dva člana povjerenstva, čitanje teksta te po potrebi, specifičnu provjeru osobitosti govornog mehanizma i izgovornih obrazaca. Za procjenu nije potrebna nikakva posebna priprema niti ona može utjecati na rezultate jer se vrednuje skup obilježja jezično-govorno-glasovnog statusa koja se stječu od rane predškolske i tijekom školske dobi. Ishod procjene može biti prolazni status ili nepovoljna procjena, odnosno isključivanje iz daljnjeg postupka. Isključujući čimbenici odnose se na odstupanja poput: oštećenja sluha, poremećaja izgovora koji su auditivno i/ili vizualno uočljivi i narušavaju izgovor ili su posljedica strukturalnih promjena u građi i pokretljivosti artikulatora, odstupanja u ritmu i tempu govora, odstupanja u kvaliteti glasa, u tehnici čitanja.

Što radi logoped?

U rehabilitacijskom procesu logopedski rad obuhvaća korekciju i tretman jezičnih poremećaja, govornih poremećaja, poremećaja glasa, poremećaja tečnosti govora, afazija i drugih neuroloških poremećaja jezika, poremećaja pisanoga jezika (disleksija, disgrafija) te matematičkog i logičkog zaključivanja (diskalkulija), poticanje jezično-govornog razvoja osoba oštećenog sluha, terapiju poremećaja hranjenja i gutanja, podržavanje komunikacije osoba oštećenoga mozga povezanog sa starenjem i osoba s teškoćama socijalne komunikacije.

Nadalje, logoped je osposobljen za rad na prevenciji, dijagnostici i rehabilitaciji poremećaja verbalne i neverbalne komunikacije osoba s posebnim potrebama (intelektualne teškoće, cerebralna paraliza, motorički poremećaji i kronične bolesti, sljepoća, slabovidnost, poremećaji iz autističnog spektra) kao i za odabir i razvoj potpomognutih komunikacijskih sustava kod svih dobnih skupina.

Logoped može raditi u:

  • sustavu zdravstvene zaštite (centrima i poliklinikama za rehabilitaciju slušanja i govora, pedijatrijskim, otorinolaringološkim, neurološkim, psihijatrijskim, audiološkim i fonijatrijskim klinikama, ustanovama za mentalno zdravlje i savjetovalištima
  • sustavu odgoja i obrazovanja (kao stručni suradnici u predškolskim ustanovama, osnovnim školama, centrima za odgoj i obrazovanje)
  • sustavu socijalne skrbi (dječjim domovima, centrima i ustanovama za rehabilitaciju djece s teškoćama u razvoju, gerijatrijskim ustanovama)
  • znanstveno-istraživačkim institucijama (istraživačkim centrima, fakultetima)
  • stručnim i humanitarnim udrugama
  • privatnoj praksi

ERF letak - Logopedija

Rehabilitacija

Rang-lista prijavljenih pristupnika za upis na redoviti preddiplomski studij Rehabilitacija sastavlja se prema sljedećem sustavu bodovanja:

  1. Na temelju uspjeha u srednjoj školi
  2. Na temelju položenih ispita na državnoj maturi:
    Hrvatski jezik (razina A)
    Stranijezik (razina A)
    Biologija ili Psihologija ili Sociologija *
    Matematika (razina B) - položena (ne boduje se)
  3. Na temelju dodatne provjere
    - funkcionalnih sposobnosti i vještina potrebnih za studij - isključujući kriterij
    - usmena procjena informiranosti, sklonosti  motivacije za studij
  4. Na temelju dodatnih pristupnikovih postignuća - nema bodova

* Uvjet je za upis na studij položen jedan od navedenih predmeta. Ako je pristupnik položio oba predmeta, za bodovanje se uzima onaj predmet iz kojega je pristupnik ostvario bolji uspjeh.

Što radi edukacijski rehabilitator?

Sveučilišni prvostupnik/prvostupnica edukacijske rehabilitacije može obavljati superviziranu edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost u radnom odnosu ili u privatnoj praksi u ustanovama u kojima se obavlja djelatnost zdravstva, znanosti, odgoja i obrazovanja i socijalne skrbi (Zakon o edukacijsko-rehabilitacijskoj znanosti, NN, 124/11).

U okviru studija Rehabilitacije prvostupnici stječu uvid u komplementarne koncepte o razvoju edukacijskih i rehabilitacijskih znanosti te razvijaju profesionalni identitet u područjima: oštećenja vida i teškoće vizualnog funkcioniranja, motorički poremećaji, kronične bolesti i art terapije, te inkluzivna edukacija i rehabilitacija.

Studenti stječu temeljna znanja o dijagnostičkim, edukacijskim i terapijskim postupcima, timskom radu, profesionalnoj etici i interdisciplinarnoj komunikaciji.

ERF letak - Rehabilitacija/Edukacijska rehabilitacija

Socijalna pedagogija

Rang-lista prijavljenih pristupnika za upis na redoviti preddiplomski studij Socijalna pedagogija sastavlja se prema sljedećem sustavu bodovanja:

  1. Na temelju uspjeha u srednjoj školi
  2. Na temelju položenih ispita na državnoj maturi:
    Hrvatski jezik (razina A)
    Stranijezik (razina A)
    Sociologija ili Psihologija *
    Matematika (razina B) - položena (ne boduje se)
  3. Na temelju dodatne provjere:
    - zdravstveni kriterij - potvrda liječnika - isključujući kriterij
    - usmena procjena informiranosti, sklonosti i motivacije za studij
  4. Na temelju dodatnih pristupnikovih postignuća - nema bodova

* Uvjet je za upis na studij položen jedan od navedenih predmeta. Ako je pristupnik položio oba predmeta, za bodovanje se uzima onaj predmet iz kojega je pristupnik ostvario bolji uspjeh.

Što radi socijalni pedagog?

Studij socijalne pedagogije osposobljava stručnjake za praktični i znanstveno-istraživački rad na prevenciji, detekciji, procjeni rizika i potreba, ranim intervencijama i tretmanu te naknadnoj podršci za djecu, mlade i odrasle osobe:

  • u riziku za probleme u ponašanju i probleme mentalnog zdravlja,
  • s problemima u ponašanju,
  • počinitelje kaznenih djela

te njihovim socijalnim okruženjem, u funkciji osnaživanja, odgoja, socijalizacije, ranog interveniranja, rehabilitacije i socijalne integracije.

Socijalni pedagog može raditi u:

  • institucijama socijalne skrbi (centrima za socijalnu skrb, domovima za odgoj djece i mladih, odgojnim domovima, dječjim domovima, savjetovalištima)
  • institucijama pravosuđa (državnom odvjetništvu, sudovima, odgojnim zavodima, kaznionicama, zatvorima)
  • institucijama odgoja i obrazovanja (predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama, učeničkim domovima i različitim institucijama za provođenje slobodnoga vremena)
  • ustrojstvenim jedinicama Ministarstva unutarnjih poslova (službi prevencije, odjelu maloljetničke delinkvencije i kriminaliteta na štetu mladeži i obitelji, službi kriminaliteta droga)
  • institucijama u području zdravstva (službama za mentalno zdravlje, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti, zavodima za javno zdravstvo, bolnicama, psihijatrijskim klinikama)
  • institucijama u lokalnoj zajednici (obiteljskim centrima, savjetovalištima, privatnim praksama, nevladinim organizacijama)

ERF letak - Socijalna pedagogija

Kako smo se družili na prethodnim smotrama...

Godine 2018. Smotra Sveučilišta u Zagrebu održana je od 22. do 24. studenoga u Studentskom centru u Zagrebu.

Uz 34 sastavnice Sveučilišta u Zagrebu, na Smotri su se predstavila i druga sveučilišta, veleučilišta i visoke škole iz Hrvatske i Slovenije  – ukupno oko 80 sudionika. Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu jedan je od ovogodišnjih dobitnika priznanja za najoriginalnije predstavljanje na Smotri.

...and the Oscar for 2018 goes to...

View the embedded image gallery online at:
https://www.erf.unizg.hr/hr/studiji/smotra-2020#sigFreeId0e556f2689

Smotra 2019.

ERF je i u 2019. godini sudjelovao na Smotri Sveučilišta u Zagrebu kao dijelu redovitih godišnjih aktivnosti. Moto 24. Smotre bio je „Naša tradicija – vaša budućnost“. Smotra je održana u okrilju obilježavanja 350. obljetnice Sveučilišta u Zagrebu koja je održana od 21. do 23. studenoga 2019. u Studentskom centru u Zagrebu., a ERF je, kao i prethodnih godina, predstavljen zahvaljujući dobrovoljnim aktivnostima i radu studenata sva tri studija. Predstavljene su najvažnije značajke pojedinih studija, aktivnosti koje se na fakultetu odvijaju i obilježja struka koje se na ERF-u obrazuju, mogućnosti zapošljavanja i sustavi u kojima rade stručnjaci - edukacijski rehabilitatori, logopedi, socijalni pedagozi.

View the embedded image gallery online at:
https://www.erf.unizg.hr/hr/studiji/smotra-2020#sigFreeId8c65a3fb7e

Uz 34 sastavnice Sveučilišta u Zagrebu, na Smotri su se predstavila i druga sveučilišta, veleučilišta i visoke škole iz Hrvatske i Slovenije – ukupno oko 80 sudionika. Program Smotre 2019. pratilo je oko 15 000 posjetitelja iz cijele Hrvatske. Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i ove je godine jedan od dobitnika priznanja za poseban doprinos u edukaciji i informiranju posjetitelja na 24. Smotri.