Smotr@ 2021.

smotra2021 klikni-s-faksomS obzirom na epidemiološku situaciju uzrokovanu bolešću COVID-19, Smotra Sveučilišta u Zagrebu i ove će se godine održati virtualno od 25. do 27. studenog 2021. godinepod motom Klikni s faksom!.

S obzirom na drugačiji koncept virtualnoga održavanja događanja i organizacijskih prilika, na ovogodišnjoj Smotri sudjeluju isključivo znanstveno-nastavne (fakulteti), umjetničko-nastavne (akademije) i druge sastavnice sveučilišta u zagrebu. Ne sudjeluju privatne visoke škole i ostali sudionici, kao proteklih godina.

Sveučilište u Zagrebu organizira Smotru za učenike završnih razreda srednjih škola, studente i ostale zainteresirane s ciljem pravodobnog obavješćivanja o studijskim programima, dostignućima u pojedinim područjima, opremljenosti pojedinih fakulteta, nastavnim planovima, preddiplomskim, diplomskim i poslijediplomskim studijima, kreativnim mjestima za zapošljavanje u pojedinim strukama, uvjetima smještaja tijekom studija u Zagrebu, studentskom životu i o još mnogo drugih detalja. Na Smotri će se predstavljati 31 fakultet i 3 umjetničke akademije Sveučilišta u Zagrebu te ostale sastavnice Sveučilišta u Zagrebu.

Predstavljanje Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Programom Smotre Sveučilišta u Zagrebu 2021 predviđeno je za petak, 26. studenoga 2021. godine.

Program virtualne Smotre Sveučilišta u Zagrebu pratite i putem društvenih mreža:

1. dan Smotre - predstavljanje sastavnica tehničkoga i biotehničkoga područja

Kriteriji upisa na studije ERF-a

Logopedija

Rang-lista prijavljenih pristupnika za upis na redoviti preddiplomski studij Logopedija sastavlja se prema sljedećem sustavu bodovanja:

  1. Na temelju uspjeha u srednjoj školi
  2. Na temelju položenih ispita na državnoj maturi:
    Hrvatski jezik (razina A)
    Stranijezik (razina A)
    Biologija ili Psihologija *
    Matematika (razina B) - položena (ne boduje se)
  3. Na temelju dodatne provjere/provjere preduvjeta:
    - zdravstveni kriterij- potvrda liječnika - isključujući kriterij
    - procjena jezično-govorno-glasovnog statusa (intervju) isključujući kriterij: čimbenik isključivanja je prisutnost jezično-govorno-glasovnih teškoća**.
    Nepovoljna procjena jezično-govorno-glasovnog  statusa isključuje pristupnika iz daljnjeg postupka.
  4. Na temelju dodatnih pristupnikovih postignuća - nema bodova

* Uvjet je za upis na studij položen jedan od navedenih predmeta. Ako je pristupnik položio oba predmeta, za bodovanje se uzima onaj predmet iz kojega je pristupnik ostvario bolji uspjeh.

** Procjena jezično-govorno-glasovnog statusa (intervju) uključuje kratki inicirani razgovor pristupnika s dva člana povjerenstva, čitanje teksta te po potrebi, specifičnu provjeru osobitosti govornog mehanizma i izgovornih obrazaca. Za procjenu nije potrebna nikakva posebna priprema niti ona može utjecati na rezultate jer se vrednuje skup obilježja jezično-govorno-glasovnog statusa koja se stječu od rane predškolske i tijekom školske dobi. Ishod procjene može biti prolazni status ili nepovoljna procjena, odnosno isključivanje iz daljnjeg postupka. Isključujući čimbenici odnose se na odstupanja poput: oštećenja sluha, poremećaja izgovora koji su auditivno i/ili vizualno uočljivi i narušavaju izgovor ili su posljedica strukturalnih promjena u građi i pokretljivosti artikulatora, odstupanja u ritmu i tempu govora, odstupanja u kvaliteti glasa, u tehnici čitanja.

Što radi logoped?

U rehabilitacijskom procesu logopedski rad obuhvaća korekciju i tretman jezičnih poremećaja, govornih poremećaja, poremećaja glasa, poremećaja tečnosti govora, afazija i drugih neuroloških poremećaja jezika, poremećaja pisanoga jezika (disleksija, disgrafija) te matematičkog i logičkog zaključivanja (diskalkulija), poticanje jezično-govornog razvoja osoba oštećenog sluha, terapiju poremećaja hranjenja i gutanja, podržavanje komunikacije osoba oštećenoga mozga povezanog sa starenjem i osoba s teškoćama socijalne komunikacije.

Nadalje, logoped je osposobljen za rad na prevenciji, dijagnostici i rehabilitaciji poremećaja verbalne i neverbalne komunikacije osoba s posebnim potrebama (intelektualne teškoće, cerebralna paraliza, motorički poremećaji i kronične bolesti, sljepoća, slabovidnost, poremećaji iz autističnog spektra) kao i za odabir i razvoj potpomognutih komunikacijskih sustava kod svih dobnih skupina.

Logoped može raditi u:

  • sustavu zdravstvene zaštite (centrima i poliklinikama za rehabilitaciju slušanja i govora, pedijatrijskim, otorinolaringološkim, neurološkim, psihijatrijskim, audiološkim i fonijatrijskim klinikama, ustanovama za mentalno zdravlje i savjetovalištima
  • sustavu odgoja i obrazovanja (kao stručni suradnici u predškolskim ustanovama, osnovnim školama, centrima za odgoj i obrazovanje)
  • sustavu socijalne skrbi (dječjim domovima, centrima i ustanovama za rehabilitaciju djece s teškoćama u razvoju, gerijatrijskim ustanovama)
  • znanstveno-istraživačkim institucijama (istraživačkim centrima, fakultetima)
  • stručnim i humanitarnim udrugama
  • privatnoj praksi

ERF letak - Logopedija

Rehabilitacija

Rang-lista prijavljenih pristupnika za upis na redoviti preddiplomski studij Rehabilitacija sastavlja se prema sljedećem sustavu bodovanja:

  1. Na temelju uspjeha u srednjoj školi
  2. Na temelju položenih ispita na državnoj maturi:
    Hrvatski jezik (razina A)
    Stranijezik (razina A)
    Biologija ili Psihologija ili Sociologija *
    Matematika (razina B) - položena (ne boduje se)
  3. Na temelju dodatne provjere
    - funkcionalnih sposobnosti i vještina potrebnih za studij - isključujući kriterij
    - usmena procjena informiranosti, sklonosti  motivacije za studij
  4. Na temelju dodatnih pristupnikovih postignuća - nema bodova

* Uvjet je za upis na studij položen jedan od navedenih predmeta. Ako je pristupnik položio oba predmeta, za bodovanje se uzima onaj predmet iz kojega je pristupnik ostvario bolji uspjeh.

Što radi edukacijski rehabilitator?

Sveučilišni prvostupnik/prvostupnica edukacijske rehabilitacije može obavljati superviziranu edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost u radnom odnosu ili u privatnoj praksi u ustanovama u kojima se obavlja djelatnost zdravstva, znanosti, odgoja i obrazovanja i socijalne skrbi (Zakon o edukacijsko-rehabilitacijskoj znanosti, NN, 124/11).

U okviru studija Rehabilitacije prvostupnici stječu uvid u komplementarne koncepte o razvoju edukacijskih i rehabilitacijskih znanosti te razvijaju profesionalni identitet u područjima: oštećenja vida i teškoće vizualnog funkcioniranja, motorički poremećaji, kronične bolesti i art terapije, te inkluzivna edukacija i rehabilitacija.

Studenti stječu temeljna znanja o dijagnostičkim, edukacijskim i terapijskim postupcima, timskom radu, profesionalnoj etici i interdisciplinarnoj komunikaciji.

ERF letak - Rehabilitacija/Edukacijska rehabilitacija

Socijalna pedagogija

Rang-lista prijavljenih pristupnika za upis na redoviti preddiplomski studij Socijalna pedagogija sastavlja se prema sljedećem sustavu bodovanja:

  1. Na temelju uspjeha u srednjoj školi
  2. Na temelju položenih ispita na državnoj maturi:
    Hrvatski jezik (razina A)
    Stranijezik (razina A)
    Sociologija ili Psihologija *
    Matematika (razina B) - položena (ne boduje se)
  3. Na temelju dodatne provjere:
    - zdravstveni kriterij - potvrda liječnika - isključujući kriterij
    - usmena procjena informiranosti, sklonosti i motivacije za studij
  4. Na temelju dodatnih pristupnikovih postignuća - nema bodova

* Uvjet je za upis na studij položen jedan od navedenih predmeta. Ako je pristupnik položio oba predmeta, za bodovanje se uzima onaj predmet iz kojega je pristupnik ostvario bolji uspjeh.

Što radi socijalni pedagog?

Studij socijalne pedagogije osposobljava stručnjake za praktični i znanstveno-istraživački rad na prevenciji, detekciji, procjeni rizika i potreba, ranim intervencijama i tretmanu te naknadnoj podršci za djecu, mlade i odrasle osobe:

  • u riziku za probleme u ponašanju i probleme mentalnog zdravlja,
  • s problemima u ponašanju,
  • počinitelje kaznenih djela

te njihovim socijalnim okruženjem, u funkciji osnaživanja, odgoja, socijalizacije, ranog interveniranja, rehabilitacije i socijalne integracije.

Socijalni pedagog može raditi u:

  • institucijama socijalne skrbi (centrima za socijalnu skrb, domovima za odgoj djece i mladih, odgojnim domovima, dječjim domovima, savjetovalištima)
  • institucijama pravosuđa (državnom odvjetništvu, sudovima, odgojnim zavodima, kaznionicama, zatvorima)
  • institucijama odgoja i obrazovanja (predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama, učeničkim domovima i različitim institucijama za provođenje slobodnoga vremena)
  • ustrojstvenim jedinicama Ministarstva unutarnjih poslova (službi prevencije, odjelu maloljetničke delinkvencije i kriminaliteta na štetu mladeži i obitelji, službi kriminaliteta droga)
  • institucijama u području zdravstva (službama za mentalno zdravlje, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti, zavodima za javno zdravstvo, bolnicama, psihijatrijskim klinikama)
  • institucijama u lokalnoj zajednici (obiteljskim centrima, savjetovalištima, privatnim praksama, nevladinim organizacijama)

ERF letak - Socijalna pedagogija