Laboratorij za istraživanje dječje komunikacije - LIDEK

Laboratorij za istraživanje dječje komunikacije (LIDEK) osnovan je 2001. godine pod imenom Laboratorij za razvojnu neurolingvistiku. Laboratorij je nastao temeljem ugovora Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatskog instituta za istraživanje mozga, a utemeljen je na dugogodišnjoj suradnji stručnjaka iz biomedicinskih i bihevioralnih znanosti uključenih u istraživanje ranog razvoja.

Aktivnosti i projekti laboratorija usmjereni su istraživanju:

  • Obrazaca razvoja komunikacije, jezika i govora u urednom i narušenom razvoju
  • Uloge i međuodnosa viših kognitivnih funkcija u razvoju komunikacije, jezika i govora u različitim kliničkim populacijama
  • Povezanosti neurobiološke osnove i bihevioralnih razvojnih pokazatelja u djece urednog i narušenog razvoja
  • Utjecaju okolinskih čimbenika (roditeljski stilovi, različiti terapijski pristupi i sl.) na razvojne ishode
  • Uloge novih tehnologija u stvaranju dijagnostičkih mjernih instrumenata za procjenu ranog razvoja

Istraživačke aktivnosti su interdisciplinarne, a u rad laboratorija uključeni su i studenti preddiplomskog, diplomskog, specijalističkog i doktorskih studija.

Od početka svog djelovanja, Laboratorij djeluje u prostorima Hrvatskog instituta za istraživanje mozga, no cilj je preseljenje Laboratorija u nove prostore Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, kako bi bio u većoj mjeri dostupan studentima. Laboratorij se sastoji od prostorije za istraživački rad, prostora za provođenje istraživanja (soba opremljena jednosmjernim staklima i opremom za snimanje), prostorom za snimanje i analizu podataka (prostor izvan sobe za provođenje istraživanja u kojem se nalazi upravljačka struktura za potrebe snimanja i analize podataka) kao i prostora za igru koji je pogodan i za obavljanje intervjua s roditeljima.

Voditeljica Laboratorija: izv. prof. sc. Maja Cepanec

Suradnici Laboratorija:

Popis predmeta čija nastava se izvodi u laboratoriju odnosno korištenjem opreme laboratorija:

  • Poremećaji socijalne komunikacije (diplomski studij Logopedija)
  • Rani komunikacijski razvoj (poslijediplomski specijalistički studij Rana intervencija u edukacijskoj rehabilitaciji)
  • Procjena kognitivnih, komunikacijskih i jezičnih sposobnosti u djece (poslijediplomski doktorski studij neuroznanosti)
  • Rani komunikacijski razvoj (poslijediplomski doktorski studij Biomedicina i zdravstvo)
  • Novije spoznaje iz psihologije djetinjstva i adolescencije (poslijediplomski doktorski studij Psihologije)

Znanstveni radovi proizašli iz istraživanja u okviru laboratorija od 2015.-2019.

  1. Adani, S., Cepanec, M. (2019). Sex differences in early communication development: behavioral and neurobiological indicators of more vulnerable communication system development in boys. Croatian Medical Journal, 60, 141-149.
  2. Blaži, D. (2015). Ima li potrebe za logopedskom dijagnostikom prije 3. godine?, Govorno-jezički poremećaji razvojnog doba : zbornik radova = Speech and language disorders at developmental age : collection of papers / Milošević, Neda (ur.). Beograd: Udruženje logopeda Srbije, 49-71.
  3. Blaži, D. (2016): Komunikacijski poremećaji – iskustva i mogućnosti. Paediatr Croatica, 60 (Supl 1), 160-166.
  4. Burić, M., Cepanec, M., Šimleša, S. (2019). Obilježja neverbalne komunikacije djece sa selektivnim mutizmom – nalikuju li onima u poremećaju iz spektra autizma? Logopedija, 9(2), 50-58.
  5. Cepanec, M., Šimleša, S., Stošić, J. (2015). Rana dijagnostika poremećaja iz autističnog spektra – teorija, istraživanja i praksa. Klinička psihologija, 8(2), 203-224.
  6. Cepanec, M., Šimleša, S., Ivšac Pavliša, J., Slavinić, I., Mejaški-Bošnjak, V. (2015). Probir na poremećaj iz autističnog spektra u ranoj dobi. Paediatria Croatica, 59(Suppl 2), 23-30.
  7. Ivkić, Mirjana; Brozović, Blaženka (2019). Rana logopedska intervencija kod visokoneurorizične djece. Paediatria Croatica; 63 (Supl 1): 132-136.
  8. Ivšac Pavliša, J., Valenčak, M., Šimleša, S., Lenček, M. (2017). Language comprehension and production in Croatian children with autism spectrum disorder (pre-reading period). Medical Research Archives, 5, 1-14.
  9. Jančec, M., Šimleša, S., Frey Škrinjar, J. (2016). Poticanje socijalne interakcije putem socijalnih priča u dječaka s poremećajem iz spektra autizma. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, 52, 87-99.
  10. Ljubešić, M. i Šimleša, S. (2016). Early childhood inclusion in Croatia. Infants and Young Children, 29, 195-204.
  11. Kljunić, K., Cepanec, M., Šimleša, S. (2016). Imaju li hrvatska djeca urednog razvoja uistinu „urednu“ komunikaciju? Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, 52(2), 1-10.
  12. Petric, F., Tolić, D., Miklić, D., Kovačić, Z., Cepanec, M., Šimleša, S. (2015). Toward a robot-assisted autism diagnostic protocol: modelling and assessment with POMDP. U: H. Liu, N. Kubota, X. Zhu, R. Dillmann, D. Zhou. Intelligent Robotics and Applications: 8th International Conference, ICIRA 2015, Portsmouth, UK, August 24-27, 2015, Proceedings, Part II. Springer International Publishing. pp. 82-94.
  13. Popčević, K., Ivšac Pavliša, J., Bohaček, A., Šimleša, S. i Bašić, B. (2016). Znanstveno utemeljene intervencije kod poremećaja iz spektra autizma. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, 52, 100-113.
  14. Popčević, K., Ivšac Pavliša, J., Šimleša, S. (2015). Razvojna procjena i podrška djeci s poremećajima iz autističnog spektra. Klinička psihologija, 8, 1-14.
  15. Rašan, I., Car, Ž., Ivšac Pavliša, J. (2017). Doživljaj samoga sebe i okoline kod roditelja djece urednog razvoja i roditelja djece s razvojnim teškoćama. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, 53, 2, 72-87.
  16. Šimir, A., Šimleša, S., Cepanec, M. (2017). Razvojni profili u djece s poremećajem iz spektra autizma. Klinička psihologija, 10(1-2), 5-21.
  17. Šimleša, S., Cepanec, M. (2015). Executive Functions during Childhood, Development of. U: James D. Wright (ur.), International Encyclopedia of the Social & Behavioral Sciences, 2nd edition, Vol 8. Oxford: Elsevier, str. 489–496.
  18. Šimleša, S., Cepanec, M., Ljubešić, M. (2017). The role of executive functions in language comprehension in preschool children. Psychology, 8, 227-245.
  19. Škrobo, M., Šimleša.S., IvšacPavliša, J. (2016). Obilježja socijalne kognicije u osoba s poremećajem iz spektra autizma, posebnim jezičnim teškoćama i intelektualnim teškoćama. Logopedija, 6, 6-13.
  20. Tomić, A., Ivšac Pavliša, J., Šimleša, S. (2019). Uključivanje djece s teškoćama u razvoju u ustanove ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja iz perspektive odgojitelja. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, 55, 40-52.
  21. Zubak, A., Šimleša, S., Cepanec, M., Stošić, J., Petric, F., Kovačić, Z. (2018). Usporedba reakcija na robote u socijalnom i nesocijalnom kontekstu u djece s poremećajem iz spektra autizma i djece tipičnog razvoja. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, 54(2), 28-38.

Projekti laboratorija od 2015. – 2019.

  • Analiza ključnih bihevioralnih obilježja djece s autizmom u predškolskoj dobi kao pretpostavka kvantifikacije razvojnih profila (UNIZG)
  • Autism Diagnostic Observation with Robot Evaluator (ADORE) (HZZ)
  • Od rane komunikacije do pismenosti u djece s poremećajem iz autističnog spektra: uloga izvršnih funkcija (UNIZG)
  • Uvođenje sustava znanstveno utemeljene (rane) dijagnostike autizma u Republiku Hrvatsku (Zaklada Adris, HEP, HT)
  • Kognitivni i jezični razvoj u djece s neurorazvojnim rizikom (MZOŠ)
  • Rani komunikacijski i jezični razvoj u djece s ranim mozgovnim oštećenjima (MZOŠ)

Ustroj


© 2013 - 2023 Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Izjava o pristupačnosti